Slaba primjena regulative i nastavak kontrole nad medijima

(14. decembar 2015) Nedovoljna transparentnost vlasništva nad medijima, slaba primjena antimonopolskih mjera i neefikasna pravila o medijskoj koncentraciji dovela su do stvaranja klastera koji duboko polarizuju medijsku scenu u Crnoj Gori, jedna je od konstatacija iz izvještaja Medijsko vlasništvo i finansiranje medija u Crnoj Gori“, koji je danas predstavljen u Institutu za medije Crne Gore.
„Cilj ovog izvještaja je da se pokušaju utvrditi slabosti sistema u kojem mediji funkcionišu kako bi smo ga pokušali popraviti. Generalni problem na tom putu je problem korupcije, sveprisutne boljke našeg društva, pa tako i medija. Osnovna teza ove analize, i ostalih koje se rade u okviru Medijske observatorije, jeste - da su mediji koji nisu u službi javnog interesa korumpirani. Pri tom se ne radi o konkretnoj medijskoj kući ili određenoj novinarskoj praksi, već medijskom sistemu u okviru kojeg mediji posluju. Koruptivne prakse unutar medija i novinarstva su po svojoj prirodi sistemske“, kazala je autorka izvještaja i koordinatorka istraživanja za Crnu Goru Daniela Brkić.
Postojeći sistemi finansiranja i strukture vlasništva u medijima neminovno pretvaraju novinarstvo iz “četvrte sile” u najunosniju sporednu djelatnost reklamne industrije i industrije političke komunikacije, dodaje Brkić.
„Do sada je urađeno više istraživanja u okviru Medijske observatorije i slika je prilično sumorna, u svim zemljama regiona. Izvještaji nastali u prvom fazi ovog projekta (2013, 2014) objedinjeni su i objavljeni u knjizi Media integrity metters“, gdje se ukazuje na rizike za demokratski razvoj medijskih sistema u zemljama regiona. U analizi se koristi koncept - medijski integritet, sto podrazumijeva čitav niz vrijednosti koje medijima i novinarstvu omogućavaju da djeluju u javnom interesu.“ rekla je u uvodnom izlaganju Ljiljana Žugić v.d. direktorice Instituta za medije.
Izvještaj dovodi u pitanje efikasnost zakona u sprječavanju nedozvoljene medijske koncentracije, jer se u praksi pokazuje da  vlasnici i nakon što prepuste svoje vlasničke udjele, kako bi zadovoljili zakonske propise, zadržavaju upravljačke pozicije ili pravna ovlašćenja. Konstatuje se i da nema zvaničnih podataka o obimu i udjelu državnog oglašavanja u medijima, niti o raspodjeli javnog novca po pojedinačnim medijima, jer ne postoji ni zakonski propis koji reguliše ovu oblast. U izvještaju se takodje navodi da ne postoje ni zvanični podaci o obimu i udjelu državnog oglašavanja u medijima, niti o raspodjeli javnog novca po pojedinačnim medijima, jer ne postoji ni zakonski propis koji reguliše ovu oblast.
„Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja(2013.) obavezuje medije da vode evidenciju o prodatim reklamama i da o tome dostavljaju tromjesečno izvještaje Poreskoj upravi. Institut za medije uputio je zahtjev Poreskoj upravi za pristup tim podacima, 27. maja 2015. godine, odgovoreno je dva mjeseca kasnije, a rezultati su bili razočaravajući. Od svih vodećih medija, uključujući i nacionalne TV kanale i dnevne novine, samo su Dan i Vijesti dostavili izvještaje“, kazala je Brkić.
„Isti zakon propisuje kazne u iznosu do 20.000 eura za medije koji ne dostave izveštaje o oglašivačima, ali nadležni nikada nisu odgovorili da li se ova odredba sprovodi i da li je ikad primijenjena, pa se u izvještaju postavlja pitanje koja je svrha ovog zakona“, dodala je Brkić.
Izvještaj „Medijsko vlasništvo i finansiranje medija u Crnoj Gori“ je rezultat projekta „Medijska opservatorija za Jugoistočnu Evropu“, koji sprovodi regionalno partnerstvo 10  organizacija civilnog društva sa Mirovnim institutom iz Ljubljane kao nosiocem projekta, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Izvjestaj je dostupan i na engleskom jeziku - „Media ownership  and finances in Montenegro“ .

Dobitnik prve nagrade EU za istrazivačko novinarstvo razgovarao sa studentima

(7. decembar 2015) Sead Sadiković, dobitnik prve nagrade EU za istrazivačko novinarstvo u Crnoj Gori prezentovao je svoj rad i razgovarao sa studentima specijalističkih studija Odsjeka za novinarstvo Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.  
Studenti su imali priliku da vide nagrađenu televizijsku priču “Kamioni starog vatrogasca“ i, u zanimljivom razgoru nakon toga, saznaju neposredno od Sadikovića kako teče čitav poces, od traganja za temom do finalne realizacije prvobitne ideje.  Interesovalo ih je koje su najčešće prepreke na koje ovaj novinar nailazi u svom radu, da li je izložen političkim pritiscima ali i ekonomskim, postoje li problemi u vezi sa pristupom informacijama, kao i da čuju nešto više o  duhovitom, često karikaturalnom maniru koji je prepoznatljiv i karakteriše njegov novinarski rad.  
Regionalnu EU nagradu za istraživačko novinarstvo je uspostavio Generalni direktorat Evropske komisije, kao podsticaj kvalitetnom istraživačkom novinarstvu u regionu.
Ova Nagrada Evropske Unije je prvi put dodijeljena za ostvarenja objavljena u 2014, u sedam zemalja Zapadnog Balkana i Turskoj, a uskoro predstoji novi nagradni konkurs  koji će razmatrati i nagraditi najbolje istraživačke novinarske priče u 2015. godini.Godišnji fond za nagrade u svakoj od zemalja pojedinačnoje 10.000 eura.
Dodjelu nagrade u Crnoj Gori koordinira Institut za medije, a projektni lider je Mirovni institut iz  Ljubljane.

U Podgorici uručene EU nagrade za istraživačko novinarstvo

(Podgorica, 24. jun 2015) Novinar televizije Vijesti, Sead Sadiković dobitnik je prve nagrade Evropske unije za istrazivačko novinarstvo u Crnoj Gori za 2014., za televizijsku priču “Kamioni starog vatrogasca“. U obrazloženju žirija koji je odlučivaoa o nagradama se navodi da ova istraživačka priča na originalan način razotkriva mehanizme zloupotreba i nezakonitosti prilikom nabavke skupih vatrogasnih vozila koja su godinama  van upotrebe, te da je autor odabrao vrlo efektan način da ispriča priču,  dajući joj snažan autorski pečat, karakterističan za rukopis ovog novinara.
Drugu nagradu osvojili su Miranda Patrucić i Dejan  Milovac za dosije „Nečasni savezi“, koji je objavljen u dnevniku Dan i ND Vijesti od 7-14 aprila 2014. Ova serija od četiri priče razotkriva povezanost  politike, biznisa i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, a prema procjeni žirija dodatnu vrijednost  daje joj i činjenica da je nastala kao rezultat saradnje istraživačkih novinara i istraživača korupcije i organizovanog kriminala iz nevladinog sektora u Crnoj Gori.
Treće mjesto pripalo je Milici Bogdanović i Ani Bogavac  za vješto ispričanu priču „ Pare i Partije“ emitovanu na TV Vijesti, koja modernim televizijskim jezikom ukazuje na netransparentno trošenje novca iz državne kase od strane političkih partija u Crnoj Gori .
O nagradama je odlučivao žiri u sastavu:  Duško Vuković, Snežana Nikčević, Gordana Borović, Vladan Mićunović i Olivera Nikolić, a nagrade je uručio predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Patrik Šmelcer.

Izvještaj: Radni uslovi novinara u Jugoistocnoj Evropi

(26. maj 2015) Veliki broj medija i nizak nivo njihove ekonomske održivosti na siromašnom medijskom tržištu, niske zarade zaposlenih u medijima i nesigurnost zaposlenja što  novinare čini podložnim ekonomskim i političkim pritiscima i samocenzuri neki su od glavnih problema navedenih u Regionalnom izvještaju o radnim uslovima novinara u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji koji je objavio Centar za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta.

Izvještaj je pokazao da, širom regiona, novinari zarađuju manje od prosječne plate na nivou svoje države, što ukazuje na degradaciju novinarske profesije. Takodje se pokazalo da su poslovi u javnim medijima bolje plaćeni od ostalih i da imaju veći stepen sigurnosti zaposlenja. Učestala otpuštanja, rad na crno, nedostatak profesionalnog organizovanja i udruživanja, nesolidarnost u okviru profesije i slaba volja zaposlenih u medijima da se bore za svoja prava samo, su neki od nalaza ovog regionalnog izvještaja.

Autor izvještaja je bugarski istraživač Radomir Cholakov, koji je radio na osnovu izvještaja medijskih eksperata iz navedenih zemalja. Istraživanje je sprovedeno u periodu od juna 2014. do marta 2015. godine. Kompletnu publikaciju možete preuzeti ovdje.

Izvještaj je dio Partnerstva za razvoj medija Jugoistočne Evrope, projekta čiji je cilj da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da  utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti novinara, te da proširi znanja vezano za znacaj i zagovaranje medijske pismenosti. Projekat ima za cilj da informiše i podstiče edukativne javne rasprave o slobodi izražavanja i posebno o slobodi medija, da  uključi što više zainteresovanih strana koje dotiče ova oblast i obezbijediti ​​građansku podršku reformskim procesima u sektoru medija.
Projekat kofinansira Evropska komisija, kroz Program podrške civilnom društvu (Civil Society Facility), Medijske slobode i odgovornost (Media Freedom and Accountability Programme).

Mediji oteti od javnosti

(12. maj 2015) Institut za medije Crne Gore organizovao je inicijalnu debatu o medijskom integritetu u okviru regionalnog projekta Opservatorija medija u Jugositočnoj Evropi, finasisranog od strane Evropske komisije, a čiji je cilj da podstakne slobodu medija i medijski pluralizam i ohrabri medijske reforme u državama regiona.
Koliki je značaj medijskih reformi, istakao je Šef Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, poručivši sa otvaranja skupa da je sloboda izražavanja srž procesa pristupanja EU.
“Bez integrieta novinarstvo nije pouzdano. Kada nema integriteta javljaju se sumnje u tačnost informacija. S druge strane, integritet novinaru daje neophodni kredibilitet da istražuje priče od javnog interesa”, kazao je Drobnič.
Debata je, međutim, pokazala da su mediji u regionu generalno otrgnuti od javnog interesa. Koordinatorka regionalnog projekta Brankica Petković navodi kako su projektna istraživanja ukazala na probleme nepostojanja medijskog tržišta, zavisnosti medija od državne pomoći, ili političkih partija, profesionalne i ekonomske degradacija novinarske profesije, ali i izostanka pobune kod samih novinara, što otvara pitanje da li su mediji žrtva ili dio, odnosno, poluga, korumpiranih sistema“.
Predstavnici crnogorskih medija prepoznali su postojanje istih problema i u sopstvenom radu.
Urednik Radija Antena M Darko Šuković ocijenio je da većina medija u Crnoj Gori ne radi u javnom, već u interesu partija, bilo opozicionih ili onih na vlasti.
Prema riječima glavnog urednika TV “Vijesti” Vladana Mićunović ovakva situacija posljedica je „neodgovornih politika koje medije grubo guraju u nedozvoljene odnose sa centrima moći“.  Urednica portala Analitika Gordana Borović smatra da je danas novinar shvaćen kao trošak i da je kvalitet medija, uprkos “jednoumlju”, nekada bio bolji. Milena Perović Korać tome dodaje da se korupcija dešava u menadžemntu medija koji služe kao posrednici između privatnih interesa i novinara koji su u takvim uslovima rada ostavljeni bez glasa. Urednik ND “Vijesti” Neđeljko Rudović saglasan je da u crnogorskim medijima dominira poslušničko novinarstvo, od kojeg država ne može imati koristi.
Kao ključne probleme Mićunović je naveo “tihu cenzuru”, koju stvara selektivan odnos države prema pojedinim medijima kada je riječ o oglašavanju, ali i slabu kontrolu programskih sadržaja od strane regulatora. Iz Agencije za elektronske medije, kao nezavisnog regulatorg tržišta,  kazali su kako su svjesni da medijsko tržište u Crnoj Gori ne postoji, da je došlo do koncentracije oglašivača, ali i da su uvijek spremni da sa emiterima razgovaraju u unapređenju pravila u ovoj oblasti.
Kao jedan od ključnih zaključaka debate je i da pod hitno treba preduzeti mjere na uvođenju kontrole trošenja državnih fondova namijenjenih medijskom oglašavanju kako bi se spriječio potencijalni uticaj na finansijsko poslovanje određenih medija. Prvi konkretan potez, kako je dogovoreno, biće ulaganje zahtjeva za pristup informacijama Poreskoj upravi o evidenciji prihoda medija od oglašavanja koju su ovi dužni da dostavljaju shodno Zakonu o zabrani nelegalnog poslovanja koji je usvojen 2013. godine.

Novinarstvo izmedju straha za egzistenciju i dostojanstva profesije

(24. mart 2015) Otpor poslodavaca prema sindikalnom udruživanju, nepoštovanje Zakona o radu i osnovnih prava iz radnog odnosa, tretman zaposlenih koji je lošiji u privatnim medijima, te uplata minimalaca i rad na crno, samo su neki od problema koji muče zaposlene u novinarstvu, pokazalo je istraživanje Instituta za medije, Radno-pravni status novinara u Crnoj Gori.
Regionalna koordinatorka, direktorica Centra za nezavisno novinarstvo iz Rumunije, Ioana Avadani, kazala je da je istraživanje rađeno u okviru projekta Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope, čiji je cilj, kako je objasnila, da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti medija.
Izvještaj i istraživanje o uslovima rada novinara je dio regionalnog projekta „Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope “ koji sprovodi konzorcijum medijskih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Rumunije. Institut za medije Crne Gore, kao član Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) je nacionalni koordinator ovog projekta u Crnoj Gori.
Izvještaj za Crnu Goru  je predstavila autorka Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore. Ona je kazala da je istraživanje uglavnom rađeno tokom ljeta i jeseni 2014. Godine. Izvještaj možete preuzeti ovdje.
“Osim što se ne poštuju osnovne odredbe Zakona o radu kao što je radno vrijeme, pravo na godišnji odmor, redovnu zaradu, izmirivanje bruto i neto zarade, poreza i doprinosa, istaknuto je da poslodavci ne gledaju blagonaklono na sindikalno udruživanje zaposlenih...”, istakla je Camović.
Nakon predstavljanja izvještaja uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali crnogorski novinari, predstavnici sindikata i medijskih asocijacija, predstavnici nadležih institucija, civilnog sektora, a koja je rezultirala definisanjem seta zaključaka i preporuka prema nalazima prezentovanog izvještaja.
Projekat “Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi“ sufinansiran je od strane Evropske komisije, Civil Society Facility, Media Freedom and Accountability Programme, EuropeAid/134613/C/ACT/MULTI.
Predstavnica Centra za nezavisno novinarstvo iz Rumunije, Ioana Avadani, kazala je da je istraživanje rađeno u okviru projekta Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope, čiji je cilj, kako je objasnila, da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti medija.
Ona je kazala da se projekat realizuje od decembra 2013. do decembra 2017. i da obuhvata pet država - Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju.
Avadani je objasnila da su tri stuba projekta-uslovi za rad novinara, edukacija medija i sloboda izražavanja.
Ona je rekla da se mogu navesti tri zaključka na osnovu izvještaja država obuhvaćenim projektom-da su novinari manje plaćeni i da im je zarada ispod prosjeka u cijelom regionu, da su poslovi u državnim medijima bolji nego u privatnim.
“Treći zaključak je najozbiljniji - da novinari ne doživljavaju uticaj Evropske unije kao nešto što mijenja njihov postojeći položaj”, navela je Avadani.
Predstavnik Uprave za inspekcijske poslove, Zoran Ratković, ocijenio je da novinarima fali hrabrosti da prijave probleme sa kojima se susreću tom organu.
“Ipak, profesija treba da pokaže šta je to novinar i da šira društvena zajednica zna koja je uloga novinara”, kazao je on.

Istraživačko novinarstvo predstavlja dodatnu vrijednost za vladavinu prava

(17. mart 2015) U Informativnom centru EU Delegacije u Podgorici održana je konferencija za medije i najavljen  Konkurs za nagradu EU za istraživačko novinarstvo.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, gospodin Mitja Drobnič istakao da je sloboda izražavanja jedan je od ključnih indikatora spremnosti zemlje da postane dio Evropske unije, a da istraživačko novinarstvo kada se radi profesionalno i uz poštovanje etičkih standarda, predstavlja dodatnu vrijednoist za vladavinu prava.  
-Ono doprinosi izlaganju u javnost slučajeva u kojima dolazi do zloupotrebe javnih fondova ili koji pokazuju kako javni funkcioneri zloupotrebljavaju položaj, objasnio je on.
-Rad novinara, kada je dobrog kvaliteta i zasnovan na pouzdanim informacijama, predstavlja dodatnu vrijednost, ali ne može ni na koji način da zamijeni rad tužilaštva, policije ili sudova - ocijenio je šef Delegacije EU.
Ljiljana Žugić, direktorica Instituta za medije Crne Gore, nacionalna koordinatorka u projektu  upoznala je prisutne sa detaljima Konkursa za nagradu EU za istraživačko novinarstvo. (www.mminstitute.org/EUAward)
Konkurs je otvoren do 15. aprila 2015.

Otvoren konkurs – Nagrada EU za istraživačko novinarstvo

(16. mart 2015) Regionalnu EU nagradu za istraživačko novinarstvo je uspostavio Generalni direktorat Evropske komisije, u skladu sa Strategijom proširenja EU u kojoj je prepoznata snažna potreba da se obezbijedi sloboda izražavanja u medijima, kao i da se podrži istraživačko novinarstvo radi boljeg praćenja procesa reformi i održavanja istorijskog zamaha ka pristupanju EU.
Nagrada EU za istraživačko novinarstvo biće dodijeljena svake godine u sedam zemalja (Zapadni Balkan i Turska ) u periodu od tri godine, za istraživačke novinarske priče objavljene u 2014, 2015, 2016.
Nagradni fond za sedam zemalja korisnica za tri godine iznosi 210.000 EUR.
Dodjelu nagrade realizuje regionalno partnerstvo organizacija civilnog društva, kojim koordinira Mirovni institut u Ljubljani. U Crnoj Gori konkurs sprovodi Institut za medije Crne Gore.

Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope

(februar 2015) Program Partnerstvo medija Jugoistočne Evrope  nastavio sa sastankom Upravnog odbora, održaom u Beogradu 19. februara. Predstavnici partnerskih organizacija okupili su se da analiziraju dosadašnji napredak, kao i predstojeće aktivnosti iz regiona. Sastanak je održan uz podršku partnera iz Srbije: Media centra Beograd i Media & Reform centra Niš.
 
U svojoj prvoj godini aktivnosti projekt je uspio ostvariti održive i funkcionalne radne mehanizme i timove u svim zemljama. Članovi projekta su sproveli istraživanje i završili izvještaje o uslovima zapošljavanja novinara. Izvještaji će biti pokrenuti niz događaja u peridou od februara do aprila.
 
O izvještajma se rapravljati na nacionalnim radionicma i treninizima javnog zagovaranja u svih pet IPA zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija). Nacionalni događaji imaju za cilj da upoznaju novinare s rezultatima istraživanja i da podstanknu njihovo učešće u identifikovanju rješenja za probleme koji se ističu u izvještajima. Trening u javnom zastupanju koji je otvoren za raznoliku publiku će doprinijeti nacionalnim aktivnostima.

Partneri su takođe napravili prvi izvještaj koji analizira uticaj napada na Charlie Hebdo napad u regiji. Izvještaji treba da se predstave do kraja februara.

„Ovo je bila naša „mirna godina", vrijeme rasta i temeljnih istraživanja. Projekt će ubrzati i, za samo nekoliko nedelja znanja region će biti obogaćen obiljem informacija i preporuka koje proizvode naše kadri partneri --oni koji poznaju lokalne medijske zajednice kao niko drugi ", rekla je Ioana Avadani, koordinator projekta.

Projekat sufinansira Evropska komisija, Civil Society Facility, slobode medija i Program odgovornosti, EuropeAid / 134613 / C / ACT / MULTI
Za dodatne informacije molimo kontaktirajte: Ioana Avadani (kordinatorka projekta); Mihaela Danga, saradnik na projektu (mihaela@cji.ro).

Članovi SEENPM koji su dio projekta: Albanski institut za medije, Mediacentar za medije i razvoj civilnog društva (BiH), Medijske inicijative - Udruženje za razvoj medija i promociju profesionalno novinarstvo (BiH), Makedonski institut za medije (Makedonija), Institut za medije (Crna Gora), Foundation Media Center (Srbija), Media & Reforma centar Niš (Srbija), Centar za razvoj medija (Bugarska).

Ovaj dokument je izrađen uz finansijsku pomoć Europske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost Centra za nezavisno novinarstvo i ni pod kakvim okolnostima smatrati da odražava stav EU

Tvoja prava, naša sloboda

(novembar, decembar 2014) Sindikat medija Crne Gore u saradnji sa Institutom za medije i uz pokroviteljstvo Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, uspješno je realizovao projekat sa ciljem da upozna članstvo i sve zaposlene u medijima o bitnim odredbama i pitanjima iz oblasti sindikalizma i zaštite prava iz radnih odnosa. 
U okviru projekta je realizovana serija seminara koji su održani u prostorijama Instituta za medije, a predavači su bili predstavnici iz Unije slobodnih sindikata, Inspekcije rada i Sindikata medija. Seminarima koji su prevashodno namjenjeni članovima Sindikata medija, zaposlenima u medijima i studentima novinarstva prisustvovali su i studenti Fakulteta političkih nauka, Odsjeka za novinarstvo.

Projekt “Learn Your Rights to Defend Media Freedom” uradjen je uz finansijsku podršku Ambasade SAD u Crnoj Gori i usmjeren je na jačanje kapaciteta Sindikata medija i podizanje svijesti o značaju sindikalnog organizovanja u toj djelatnosti. Veoma je značajna i edukativna funkcija ovog seminara, jer kako kažu u Sindikatu medija „Ako ne znamo koja su nam prava ne možemo ih adekvatno ni štititi i uvjek ćemo biti lake mete.

"Tvoja prava, naša sloboda. Uključi se"

Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope



 

(12. februar 2014) Osam članica mreže SEENPM, koja okuplja medijske organizacije iz jugoistočne Evrope, zajedno s krovnom organizacijom iz Budimpešte, počeli su realizaciju projekta „Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope“, koji podržava razvoj nezavisnih i odgovornih medija u zemljama zapadnog Balkana (decembar 2013 – decembar 2017).

Centar za nezavisno novinarstvo (Rumunija) je međunarodni koordinator ovog projekta čiji je cilj da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da  utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti novinara, te da proširi znanja vezano za znacaj i zagovaranje medijske pismenosti. Projekat ima za cilj da informiše i podstiče edukativne javne rasprave o slobodi izražavanja i posebno o slobodi medija, da  uključi što više zainteresovanih strana koje dotiče ova oblast i obezbijediti ​​građansku podršku reformskim procesima u sektoru medija.

Projekat „Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope SEE“ provodi konzorcijum  medijskih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Rumunije. Medijski stručnjaci s Kosova i Turske takođe će biti uključeni. Projekt ima tri glavne teme kojima se bavi: radni uslovi za novinare, obrazovanje i mediji ( za novinare i za javnosti) i sloboda izražavanja.

"Situacija koja se tice uslova rada novinara pojavljuje se kao jedan od najosjetljivijih i najtezih problema jer se medijsko okruženje razvija i poslovni modeli se mijenjaju. Partnerstvo ima za cilj dovođenje novih zainteresovanih strana na javnu raspravu vezano za slobodu i nezavisnost medija i na stvaranje sinergije između medija i tih aktera,  kao što su sindikati, organizacije koje se bave slobodom izražavanja, učitelji, roditelji, političari, glumci itd ", izjavila je Ioana Avădani , izvršna direktorica  Centra za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta i koordinator projekta Partnerstvo za razvoj medija Jugoistočne Evrope.“

Aktivnosti projekta uključuju istraživanje kojim bi se identifikovala "pitanja" koje treba riješiti u svakoj IPA zemlji; trening koji ima za cilj da ponudi učesnicima potrebna znanja, vještine i razvoj stavova kako bi se dodatno uključili u zagovaračke akcije; zagovaračke radnje koje se obavljaju u skladu s najvažnijim smjerovima utvrđenim na nacionalnim radionicama, analiza i upoređivanje, kao i  koordinacija  djelovanja na zajedničkim principima između pet zemalja IPA uključenih u projekat. Za te potrebe biće napravljena regionalna politika preporuka koja će biti u skladu sa „vrućim“ temama na evropskom nivou i pogodna za zagovaranje akcija u Briselu.

Članovi SEENPM koji su dio projekta su Albanski medijski institut, Media Centar za medije i razvoj civilnog društva (BiH), Medijske inicijative – udruženje za razvoj medija i promociju profesionalnog novinarstva (BiH), Makedonski institut za medije (Makedonija), Institut za medije Crne Gore Medijski (Crna Gora), Fondacija Medija Centar (Srbija), Medijski i reformski centar Niš (Srbija), Media Centar za razvoj (Bugarska).

Projekat je sufinansiran od strane Evropske komisije, Civil Society Facility, Media Freedom and Accountability Programme, EuropeAid/134613/C/ACT/MULTI.