Filips: Posebno voditi računa o komentarima tekstova o osjetljivim, društvenim pitanjima

Podgorica, jun 2020. - Vebinar “Moderiranje onlajn komenatara u vremenu kriza” sa Džil Filips advokaticom britanskog Gardijana, diektoricom sektora za poštovanje medijskih zakona koji je održan 18. juna u Podgorici s ciljem upoznavanja sa najboljim praksama moderiranja ovog vida komunikacije sa čitaocima. Vebinar je okupio 54 novinara, medijska stručnjaka, predstavnika novinarskih organizacija I advokata iz Crne Gore i regiona.

Vebinar sa prevedom možete pogledati ovdje

 

Onlajn radionicu su organizovali Institut za medije Crne Gore, Društvo profesionlanh novinara Crne Gore (DPNCG) u partnerstvu sa Mediacentrom Sarajevo I Albany Associates iz Londona, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Ovaj vebinar je dio projekta ''Promocija medijske i informacione pismenosti i jačanje medijske nezavisnosti na Zapadnom Balkanu.

Radionica medijske pismenosti za organizacije civilnog društva

Podgorica, jun 2020. - Institut za medije Crne Gore organizovao je jednodnevni trening iz oblasti medijske i informacione pismenosti čiji je cilj unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva u toj oblasti I jačanje podrške za unapređenje medijsog obrazovanja.

Trening je okupio 12 učesnika iz pet organizacija civilnog društva koje sprovode projekte u okviru programa malih grantova kroz projekat “Mediji za građane, građani za medije”.

Na jednodnevnoj radionici su učestvovali:  Asocijacija Spektra, Nevladino udruženje “Digitalizuj.me”,-Centar za afirmaciju RE populacije - CAREP (Nikšić),  Agencija za lokalnu demokratiju Nikšić I NVO “Roditelji”.

Dodatno  treningom smo željeli da osnažimo ove organizacije da rade na promociji medijske i informacione pismenosti i doprines razumijevanju njegove važnosti kroz rad sa različitim ciljnim grupama kao što su između ostalog mladi, djeca, romska populacija, i LGBTI zajednica.

Učesnici su se upoznali sa glavnim konceptima medijske pismenosti, kao što su napr. dekonstrukcija medijskih tekstova  u izvještavanju o manjinama. Takođe, upoznali su se, između ostalog, sa alatima koji se koriste za provjeru informacija, te koracima za prepoznavanje lažnih vijesti.

Trening su održale profesorica književnosti i ekspertkinja za medijsku pismenost Božena Jelušić i novinarka Milica Bogdanović.
Ova aktivnost se sprovodi u okviru regionalnog projekta “Mediji za građane – Građani za medije” uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore. 

Tabloidni napadi na Crnu Goru

autor: Dinko Gruhonjić, nastavnik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

Prema medijskim navodima iz februara ove godine, tim EU za Strateške komunikacije (StratKom) konstatovao je da su dezinformacije o crnogorskom Zakonu o slobodi veroispovesti dovele do jačanja tenzija, a većina „lažnih vesti“ u vezi sa tim došla je iz medija iz Srbije. StratKom je preneo da je od ukupno 35.000 izveštaja, uključujući i objave na društvenim medijima, čak 20.000 došlo iz Srbije, a 9.000 iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz njenog manjeg entiteta, Republike Srpske. Kao izvori „manipulativnih sadržaja“ i „dezinformativnih taktika“ navedene su i izjave ruskih, crnogorskih i srpskih političara, kao i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.

Podgorica, 29. juni 2020 - Tabloidi u Srbiji već mesecima, a naročito od početka protestnih „litija“ u Crnoj Gori, veliku pažnju posvećuju zbivanjima u toj susednoj državi, ali – uz veoma retke izuzetke – na tabloidan, senzacionalistički i huškački način, a u „boljem“ slučaju – kroz polunformacije. Mi koji imamo istorijsko sećanje na jezive devedesete godine 20. veka, u svemu tome nepogrešivo prepoznajemo miloševićevski rukopis ratne propagande. Stvar, dakle, nije ni malo bezazlena, tim pre jer je reč o tiražnim i gledanim medijima.

U propagandi prednjače mediji koji su od strane Saveta za štampu Srbije, samoregulatornog tela koje se stara o poštovanju Kodeksa novinara Srbije, proglašeni za apsolutne rekordere u kršenju novinarske etike. Reč je, naravno, o takozvanim tabloidima, poput Informera, Srpskog telegrafa, Kurira, lista Alo...  Ali, ne samo o njima. Reč je i o polutabloidu, kakav su Večernje novosti, kao i o najstarijem dnevnom listu na Balkanu, Politici. U tome im se pridružuju i nedeljnici poput Pečata, kao i tabloidne televizije, na čelu sa Hepi TV i televizijom Pink. opširnije >>>

Ili barjak, il’ sloboda – Mediji i zakon o vjeroispovesti

Piše: Tamara Skrozza, novinarka nedeljnika Vreme i agencije Fonet

Podgorica, 22. juni 2020 - U izveštavanju o Zakonu o slobodi vjeroispovesti i događajima koji su sledili i prethodili njegovom usvajanju, nije se zapravo desilo ništa što se inače ne dešava na medijskoj sceni u regionu, tj. na prostoru bivše Jugoslavije. Trenutno to ne izgleda baš tako, pre svega zato što je medijski rat i dalje u punom jeku: mediji u Crnoj Gori podeljeni su na tabore, oni u Srbiji uz par izuzetaka stvari vide identično kao Srpska pravoslavna crkva, dok drugi regionalni uglavnom izveštavaju u skladu sa aktuelnom politikom svoje države. Sve ovo utiče na stvaranje konfuzije i napetosti, ali je suštinski reč o mnogo puta primenjenom scenariju.

Pre svega, u Crnoj Gori i Srbiji, baš kao i sa svih strana Balkana, na prste jedne ruke mogli su se prebrojati izveštaji koji su koliko-toliko balansirano prikazivali stvarnost. Naprotiv, mediji su aktivno učestvovali u bitkama: jedni glumeći portparole Mila Đukanovića, a drugi crkvenjake Amfilohija Radovića. Osim lažnih vesti, iz tih tabora stizale su, što je još pogubnije – poluinformacije, nepotpuna objašnjenja, priče bez konteksta.

Da mediji nemaju moć kakvu imaju, da od njih ne zavisi sve što zavisi – ni po’ jada. Ali, upravo zahvaljujući činjenici da nije bilo balansa, medijski konzumenti su zapravo bili totalno neobavešteni, udobno smešteni među svoje istomišljenike, pripadnike ovog ili onog „tabora“. Taj je fenomen inače dobro poznat ne samo na našim prostorima, već i globalno – mediji postaju sve pristrasniji, sve opredeljeniji, a oni koji ih prate sve zatvoreniji u uske krugove onih koji dele njihove stavove i vrednosti, nesvesni sveta i realnosti koja ih okružuje. opširnije >>>

Mediji su odgovorni za onlajn komentare

Podgorica, 18. juna 2020 -“Upravljanje komentarima posebno je izazovno za sve onlajn medije, naročito u vremenu krize. Potrebno je napraviti balans između slobode izražavanja mišljenja i zabrane širenja govora mržnje, propagande, uvreda”, saopštila je Džil Filips (Gill Phillips), advokatica britanskog Gardijana, zadužena za poštovanje medijskih zakona.

Ona je na vebinaru “Moderiranje onlajn komenatara u vremenu kriza”, ukazala na odgovornost medija za objavljene komentare, na različite vrste moderiranja komentara, ali I na pravnu praksu koja reguliše tu oblast– odnosno granicu izmedju slobode izražavanja i prava na privatnost, govora mržnje, uvreda.

Kako je dodala, mediji moraju da shvate da imaju odgovornost i da se opredijele za način moderacije. opširnije >>>

Onlajn nasilje nad novinarkama i efekat zebnje

autorka: Nevena Krivkapić-Martinović, koordinator za slobodu izražavanja i online medije SHARE Fondacija

Podgorica, 18. juna 2020 -Novinari, ali i drugi građanski medijski akteri, suočavaju se prilikom izvještavanja o spornim društvenim i političkim temama sa različitim oblicima onlajn nasilja. Oni su mete uznemiravanja putem društvenih mreža, onlajn komentara i drugih formi putem kojih se plasiraju prijetnje, zastrašivanja i druge forme uznemiravanja do nasilja pa i ubistava.

Novinarke se suočavaju sa još jednim dodatnim teretom kada govorimo o onlajn nasilju, a to je što trpe rodno zasnovano nasilje. Postoji bezbroj načina putem kojih su novinarke uznemiravane i omalovažavane korišćenjem mizoginih i seksitičkih izraza putem interneta, a bitno je napomenuti da se neke od ovih metoda ne razlikuju od uznemiravanja u fizičkom svijetu - to su upravo neželjeni i ponovljeni kontakt. Međutim, sama priroda digitalnog okruženja, koja pruža instant komunikaciju u svakom trenutku i dijelu svijeta, kao i mogućnost pseudoanonimnosti, često doprinosi pogoršanju fizičike i mentalne bezbjednost novinara i u ovom okruženju. To se može objasniti djelimično činjenicom da priroda digitalne komunikacije pruža veću slobodu djelovanja, tj. navodi ljude da se izražavaju na način na koji se ne bi usudili da se ta osoba nalazi pored njih. Svi ovi problemi su i dalje relativno česti u fizičkom svijetu, naročito u manje demokratskim društvima, ali isto tako njihov porast u onlajn okruženju iz godine u godinu je sve veći. opširnije >>>

Vebinar: Moderacija online komentara u vrijeme krize

Podgorica, 11. juna 2020 - Pozivamo vas da se pridružite vebinaru za novinare, medije i advokate posvećenom izazovima u moderiranju onlajn komentara tokom društvenih kriza na kome će govoriti Gil Filips (Gill Prhilips), advokatica Gardijana, direktorica sektora uticajnog britanskog dnevnika zaduženog za poštovanje medijskih zakona.
Mediji, moderatori, administratori se tokom kriznih perioda ili osjetljivih društvenih tema suočavaju sa izazovom sprečavanja širenja govora mržnje, propagande, negativnih, uvredljivih kampanja protiv pojedinaca, organizacija s jedne i zaštite slobode govora s druge strane.
Gil se dosljedno bori za medijske slobode i susret sa njom je prilika za razgovor na pitanja od značaja za medije u Crnoj Gori.

Vebinar će se održati u četvrtak 18. juna od 10-11:30 sati.

Pozivamo vas da se registrujete posredstvom sljedećeg linka:
https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_uKsFsVYyQ1OESFwaDdz4qQ

Vebinar organizuju Institut za medije Crne Gore (IMCG), Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Mediacentar, Sarajevo I Albany Associates London, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Vebinar će se održati na engleskom jeziku, uz obezbijeđen prevod.

Prva žrtva - demokratija

autorka: Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije, Univerzitet Primorska, Slovenija

Medijsko pismeno društvo je ono u kojem su pismeni medijski korisnici i medijski stvaraoci. Za tako nešto prije svega potrebni su pismeni političari koji znaju štititi javni interes i demokratiju. 

Podgorica, 10. juna 2020 - Ovih dana ponovno sam pročitala odličnu knjigu Filipa Najtlija “Prva žrtva” (The First Casualty). Pišući o radu novinara i fotoreportera u teškim okolnostima izvještavanja o ratnim sukobima autor polazi od teze da je prva žrtva svakog rata istina. Prva žrtva pandemije novog virusa COVID 19 jeste demokratija. Pod izgovorom da se bore protiv širenja virusa i štite javno zdravlje, mnoge države suspendovale su temeljna ljudska prava, ograničile kretanje ljudi, osamile ih unutar četiri zida i uvele represivne mjere kojima se ograničavaju sloboda izražavanja i sloboda medija. Istovremeno, fizička izolacija natjerala je ljude da traže informacije koje bi im olakšale razumijevanje situacije i posljedice krize koja će veoma dugo trajati. Ako demokratiju razumijemo kao glagol (djelovanje) a ne kao imenicu ili još gore pridjev (forma), onda je upravo u vremenima krize potrebno razviti cijeli mehanizam, nazovimo ih osigurača demokracije, koji će spriječiti da vlast ne ukine samo prava i slobode nego i samo ljudstvo. opširnije >>>

Promocija medijske i informacione pismenosti i jačanje medijske nezavisnosti na Zapadnom Balkanu

Podgorica, 9. juna 2020. - Novinari su navikli da rade pod pririskom I stresom. Vrijeme kriza, poput pandemije Kovid-19 dodatno ih izlaže pritisku da ponude pouzdane informacije, sačuvaju posao, zdravlje. Ne treba potcjenjivati uticaj stresa na mentalno zdravlje novinara. U vido poruci Dart centra, think-thank organizacije koja se bavi umrežavanjem novinara i filmskih stvaraoca koji izvještavaju o traumama i nasilju, prenosimo nekoliko uvida o tome kako se nositi sa psihološkim pritiscima uzrokovanim radom tokom kriza.

 

Video je dio projekta “Promocija medijske i informacione pismenosti i jačanje medijske nezavisnosti na Zapadnom Balkanu“, koji Institut za medije radi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici, a u partnerstvu sa Albany Associates iz Londona i Media centrom Sarajevo.

Lokalni mediji za vrijeme korona krize: Pokazali profesionalizam, za sada nema otpuštanja zaposlenih

autori: Mustafa Canka (Ul Info) i Tufik Softić (Radio Berane)

Podgorica, 5. juna 2020 - Situacija kod pet lokalnih javnih emitera na sjeveru države skoro je nepromijenjena u odnosu na period prije epidemije koronavirusa. Isto je i na jugu, sa izuzetkom Ulcinja. Zbog stabilnosti finansiranja iz opštinskih budžeta, njihova situacija je ostala praktično ista kao i prije pandemije. Situacija sa epidemijom je samo dodatno ukazala na značaj kredibilnih medija, ali je istovremeno potvrdila da će se, zbog neperspektivnosti tog zanimanja, broj profesionalnih novinara i ubuduće smanjivati.

Lokalni mediji i novinari, kako na crnogorskom primorju, odnosno jugu, tako i na sjeveru države, u proteklih 2,5 mjeseca pandemije korona virusa obavili  su svoju osnovnu misiju – pravovremenog i objektivnog informisanja javnosti o svim važnijim zbivanjima u njihovim opštinama.
Profesionalnim i odgovornim radom u novonastalim okolnostima oni su uticali na sprječavanje epidemije lažnih vijesti, panike ili diskriminacije po raznim osnovama. opširnije >>>

Call for Content Production Grants

Promoting media literacy and accurate information in Montenegro

Deadline for submission: 8 June 2020
Duration of each project: Up to 6 months. Projects need to be completed by the end of January 2021. 
Size of individual grants: 3.000 GBP (paid in local currency) plus requested input and assistance from consultants who are experts in content creation
Total number of grants that will be awarded under this call: Up to two
Supported by: Foreign Commonwealth Office, through British Embassy Podgorica

General information

Albany Associates (www.albanyassociates.com), Mediacentar Sarajevo (https://media.ba), and Montenegro Media Institute(www.mminstitute.org/) along with regional media development organisations, are implementing a project called “Promoting Media Information Literacy and Strengthening Independent Media in the Western Balkans”.  The project’s primary goals are to build the capacity of media professionals and journalism students in verification, fact-checking, content production and other reporting competencies; and to enhance public service broadcasters' understanding of media and information literacy (MIL) and to improve their ability to deliver MIL campaigns to the public. The project is being implemented in Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia and Serbia. Under this call published by Montenegro Media Institute, only media outlets registered in Montenegro are eligible to apply.  A maximum of two awards will be made.  more >>>

Sprječavanje krize mentalnog zdravlja u medijima

autorka: Hana Storm, direktorica Mreže za etičko novinarstvo, London
izvor: https://www.project-syndicate.org/

Podgorica, 21. maja 2020. - Mnogi novinari su bili pod stresom ili na ivici izgaranja još i prije pandemije Kovida-19. Kako kriza istovremeno povećava pritisak na redakcije i mijenja decenijama stare novinarske prakse, rizici po
mentalno zdravlje novinara se povećavaju.

LONDON - Ništa tako dobro ne ističe značaj pouzdanih vijesti kao kriza. A ipak, dok su novinari uslijed pandemije pod sve većim pritiskom da prenesu pouzdane novosti, pandemija Kovida -19 je takođe izmijenila njihovu djelatnost i transformisala njihove uslove rada. Ne treba potcjenjivati uticaj takvog stresa na mentalno zdravlje novinara. opširnije >>>

(Ne)jednaki i u doba korone

autorka: Damira Kalač, novinarka “Vijesti” i blogerka

Podgorica, 13. maja 2020. - Prvi put neki od važnijih elektronskih servisa javne uprave objedinjeni su u specijalu “Završi sve elektronski” koji su “Vijesti” nedavno realizovale u saradnji sa Ministarstvom javne uprave (MJU). Specijal je ocijenjen kao odličan, kao urednik izdanja bila sam i jesam ponosna, posebno jer je urađen baš u vrijeme epidemije novog koronavirusa, u vrijeme kad je, više nego ikad, postalo jasno koliko su elektronske usluge važne i korisne. I taman što smo se ubijedili da smo uradili sjajan posao, MJU je upućena molba iz Saveza slijepih da, ako je moguće, izdanje prilagodimo licima sa oštećenjem vida. Zapravo, samo da obezbijedimo čist tekst sadržaja, koji će Savez pretočiti u glasovnu verziju.

Da me neko pita, za sebe bih rekla da sam izuzetno senzibilna kad su ljudska prava u pitanju. A zakazala sam. Zakazali smo svi koji smo radili na izdanju, jer se nismo sjetili da ga učinimo pristupačnim onima koji ne vide.

Pravo na informisanje minimum je koji su od države i Nacionalnog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) u vrijeme epidemije novog koronavirusa, u ime osoba sa invaliditetom (OSI), zahtijevali iz Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) i Saveza slijepih. opširnije >>>

Kultura u medijima tokom pandemije:
Vratiće se gdje je bila, samo da sve ovo prođe

autorka: Jelena Nelević Martinović, novinarka

Podgorica, 10. maja 2020. - Vrijeme dosade i neizvijesnosti je najbolje moguće za kulturu i umjetnost. I za stvaranje i „konzumiranje“; uživanje ili prekraćivanje tog istog vremena.
Svakodnevni život je većini na stendbaj modu i preselio se na društvene mreže. Svi su se željeli okrenuti onome za što godinama nemaju vremena - da čitaju, uče, slušaju i jesu - ali uglavnom u sferama gastronomije, razotrkivanja, smišljanja i sakupljanja teorija zavjera, učenja o mikrobiologiji i elektromnagnetnim talasima. Kulturni sadržaji koje tokom „normalnog života“ zapostavljamo uz grižu savjesti, i u posebnim okolnostima ne mogu da dođu na prvo mjesto.
Preko bijelih linija brašna i toalet papira,  kao preko zebri na ulicama prolaze dani „evo sad ću“... najmeštajući dupe dublje u omiljenu rupu na kauču.
Kultura na klik.
Kultura je u medijima dobila prostor isključivo zbog nedostatka aktuelnog materijala koji obično proizvodi svakodnevica. opširnije >>>

Opstanak medija u doba korone - Od lošeg ka gorem

autor: Predrag Nikolić
novinar nedjeljnika Monitor

Iako navikli na krizu mediji u Crnoj Gori i regionu suočili su se sa do sada najvećim izazovom. Kao prvo ,,rješenje'' vlasnici posežu za otpuštanjem zaposlenih i smanjenjem plata. A dok im oglašivači otkazuju reklame i država sporo pomaže, čuju se pohvale o informativnom i edukativnom pregnuću profesionalnih medija.

Podgorica, 8. maja 2020. - Nesiguran, stresan, ponekad rizičan i slabo plaćen posao, karakteristike su rada u medijima. Epidemija korona virusa je mnogima povećala obim posla i svima donijela dodatnu nesigurnost.
Prvi medij koji se odlučio na rezove je Radio-televizija Crne Gore. Generalni direktor RTCG Božidar Šundić dao je otkaz svim honorarcima u javnom servisu pozivajući se na zaključke Vlade i hitne mjere u vezi sa virusom. ,,Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani'', obavijestio je Šundić menadžment. 
RTCG je krajem prošle godine imala 723 zaposlena, 717 za stalno, tako da ova odluka neće mnogo rasteretiti troškove javnog servisa. Sam Šundić je, prošle godine, objasnio da je 250 radnika višak, te da 70 odsto budžeta ide na plate i honorare, a trebalo bi, po njegovoj računici, 51 odsto. Javni servis se finansira od novca poreskih obveznika, a tokom prošle i pretprošle godine imali su na raspolaganju blizu 14 miliona eura godišnje. opširnije >>>

Virus na društvenim mrežama

autorka: Danica Ilić
Mreža za etičko novinarstvo London

Podgorica, 3. maja 2020. godine - Kada je malo poznata televizija London Real početkom aprila uživo emitovala intervju sa poznatim teoretičarem zavjera Dejvidom Ajkom, britansko regulatorno tijelo Ofcom momentalno je naredilo istragu zbog problematičnih tvrdnji iznijetih tom prilikom. Sledećeg dana se oglasio Jutjub kanal i saopštio da je izbrisao sadržaj koji ponavlja ili čak referiše na Ajkov intervju i njegovu tezu da je epidemija korona virusa u uskoj vezi sa postavljanjem 5G mreže širom svijeta. U Crnoj Gori pak, Predrag Drecun čije su kvalifikacije stečene u oblasti ekonomije, a ne zdravstva, dobio je platformu za iznošenje slične teze ili bolje reći, teorije zavjere ni manje ni više, nego na javnom servisu RTCG. opširnije >>>

Medijska samoregulacija i infodemija

autorka: Paula Petričević
ombudsmanka Vijesti I Monitora

Podgorica, 26. aprila 2020. godine - „Ne borimo se samo protiv epidemije, već i protiv infodemije”, naglašava šef SZO Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, ukazujući na nesagledive posljedice širenja neprovjerenih, poluistinitih i lažnih vijesti o pandemiji novog tipa koronavirusa koja je, na momente groteskno, izoštrila proturječja vremena u kome živimo. U horderskoj panici koja je ispraznila rafove prodavnica i apoteka ili u njenom ležerno ignorantskom antipodu koji je punio igrališta i terase kafića naporedo sa mjerama zaštite koje zabranjuju javna okupljanja, izvjesno je jedno – masovna kognitivna disonanca konzumenata medijskih sadržaja kao neminovni rezultat nekontrolisane bujice informacija kojom smo svakodnevno preplavljeni. Globalni bauk novog koronavirusa potencira i doslovno otjelovljuje opasnosti ”postistine” – ako povjerujete da bijeli luk, susamovo ulje, soda bikarbona ili ozoniranje krvi imaju volšebne zaštitne moći, možete avanzovati od blaženo neznavenog deziformatora do nehotičnog (samo)ubice. U kontekstu informacione dezorjentisanosti i rastuće iracionalnosti kao obilježja novog varvarstva u koje postepeno tonemo izgleda da medijska pismenost postaje oruđe bezmalo fizičkog opstanka. Da li i na koji način medijska samoregulacija može doprinijeti ovoj borbi u uslovima postistinitosti? opširnije >>>

Prava i humanost: Novinarstvo u odgovoru na viralnu mržnju

autor: Ejdan Vajt,
osnivač Mreže za etičko novinarstvo, London

Podgorica, 19. april 2020. godine - Pandemija Kovid-19 je vjerovatno najveća priča o kojoj će novinari ikada u životu izvještavati, ali i priča koja ih suočava sa mnogim izazovima.
Mediji moraju da pruže aktuelne informacije tako da ne uplaše javnost, niti da umanje ozbiljnost krize. Moraju izvještavati sa pažnjom i obazrivo, a naročito moraju da se drže činjenica poštujući pritom ljudska prava svih.
Situacija u kojoj vlade pogaze dobro utemeljena prava kako bi gradjanima naredile da ostanu kod kuće i kako bi uvele karantine i socijalno distanciranje, nije nimalo laka.
U Crnoj Gori na primjer, 22. marta vlada je prestala da se pridržava principa o anonimnosti osoba koje je direktno pogodila epidemija. Objavila je spisak imena lica koja su nedavno boravila u zemljama gdje se pojavila epidemija Kovid-19 ili koji su imali kontakt sa ljudima zaraženim koronavirusom i kojima je naložena samoizolacija. opširnije >>>

Rights and Humanity: Journalism’s Response to Viral Hate

Aidan White,
founder of the Ethical Journalism Network

Podgorica, Apri 19,l 2020 - It may be the biggest news story of their lives, but journalists face multiple challenges when reporting on the Covid-19 pandemic.
News media must provide readers with up-to-date information in a tone that neither terrifies the public nor downplays the severity of the crisis. They must apply care and sensitivity and, in particular, they must stick to the facts, while respecting the human rights of all.
That’s not easy when governments are trampling over well-established rights to impose lockdowns, social distancing and stay-at-home orders.
In Montenegro on March 22, for example, the government broke with the principle of anonymity for people caught up in a health epidemic. They published a list of names of those of those who had recently been in countries where there had been outbreaks of Covind-19 or who had contact with people infected by the coronavirus and had been told to go into self-isolation. more >>>

Mediji između COVID 19, etičkih dilema i moralnih iskušenja

autor:Slavoljub Šćekić,
glavni i odgovorni urednik CIN Crna Gora

Podgorica, 16. aprila 2020. - Nove prilike su vidljivo promijenile ponašanje takozvanih tradicionalnih medija. Ali, da li će ovo ponašanje uticati da se promijene doskorašnje prilike i šta ako nas duži period opet niko, ili ništa ne napadne?

U suton bivše Jugoslavije, američki novinar posjetio je Beograd i razgovarao sa srpskim kolegom. Na ocjenu da je posvađanost republika i naroda tolika, da i on vidi skori raspad, kako je tada objavio jedan nedjeljnik, domaćin je optimistički uzvratio: “Nije to ništa. Da nas neko napadne, vidio bi koliko smo složni i kako se zajedno branimo”.
“Ali, što ako vas niko ne napadne?”, upitao je stranac. opširnije >>>

Edukativni sadržaji u doba Korone

autorka: Božena Jelušić, profesorica književnosti

Podgorica, 14. april 2020. godine - Prije samo godinu dana bi bilo gotovo nezamislivo da su u Crnoj Gori tri televizijska programa i jedan Jutjub kanal posvećeni u cjelini obrazovnim sadržajima, a da u okviru programskih shema glavnog kanala javnog servisa i većine komercijalnih televizija ima mnogo više sadržaja iz oblasti kulture. I  na svjetskoj sceni se dogodio preokret. Vodeći muzeji otvaraju svoje zbirke, univerziteti nude besplatne kurseve, pozorišta, opere, filharmonije i kinoteke svoje programe. Očito se pojavilo svojevrsno kulturno donatorstvo, a među prijateljima na društvenim mrežama se ne razmjenjuju samo humor, senzacionalističke vijesti i čudotvorni lijekovi, već i adrese za pristup kulturnim i edukativnim sadržajima i poruke koje kritikuju neoliberalni konzumerizam. opširnije >>>

Analize studenata i mladih novinara o izvještavanju medija tokom pandemije COVID 19

Podgorica, april 2020. godine - Izvještavanje o pandemiji kovid 19 obilovalo je velikim brojem dezinformacija, lažnih vijesti, mitova i teorija zavjere. Kritičkom analizom medijskih sadržaja bavila se grupa studentkinja i mladih novinarki sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici, koje su pohađale radionicu Instituta za medije „Provjera informacija za bolje novinarstvo”. U tekstovma dostupnim na podsjatu https://citajizmedjuredova.me/ su analize studentkinja novinarstva Milice Lipovac, Marije Pešić I Željke Zvicer, posvećene mitovima I dezinformacijama u vezi sa lijekovima protiv koronavirusa, teorijama zavjere, te zaštiti temeljnih ljudskih prava u izvještavanju u vrijeme krize kovid 19. Tekstovi su sačinjeni sa ciljem podizanja svijesti mladih novinara o značaju profesionalnog novinarstva, razvoja kritičke svijesti i prepoznavanja neprimjerenih, manipulativnih sadržaja kao ključne vještine medijske pismenosti.
Analize su dio projekrta koji Institut za medije sprovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a (National Endowment for Democracy-NED) I u partnerstvu sa organizacijom “Tranzišn onlajn“ i Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM)

Nova medijska pismenost na platformama Uči doma

Podgorica, 12. april 2020. godine - Suočili smo se ovih dana sa dezinformacijama o korona virusu. Pročitali smo neistine da bijeli luk liječi virus ili teorije zavjere da je  COVID 19 proizveden u laboratoriji u Kini , te da je za njegovo širenje odgovorna 5G tehnologija. Sve navedene tvrdnje su naučnici demantovali.

Kako da pametno upravljamo medijskim porukama i enormnom količinom informacija kojoj smo svakodnevno izloženi? Odgovor na to pitanje se nalazi u medijskom obrazovanju koje nas uči da kritički čitamo medijske poruke i da ih mudro koristim za svoju dobrobit. opširnije >>>

Vanredno stanje za slobodu izražavanja u Crnoj Gori

autorka: Tea Gorjanc Prelević,
izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)

Još prije nego što je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti na kraju 2019. godine, i prije sadašnje vanredne situacije zbog koronavirusa, u Crnoj Gori kao da je počelo vanredno stanje za slobodu izražavanja. Počela su hapšenja i kažnjavanja za krivična djela na koja su i pravnici bili zaboravili, kao što su Povreda ugleda Crne Gore i Izazivanje panike i nereda. 
Sada, zbog pandemije COVID-19, državni simboli mogu nakratko da odahnu. Prvo himna, koja će se pod prijetnjom kaznom od 700 do 2.000 eura u zvaničnim prilikama slušati u tišini i na nogama. Vlada je iz drugog pokušaja, pri kraju decembra 2019, progurala izmjenu Zakona o javnom redu i miru, kojom je uvedeno kažnjavanje za “neodavanje počasti” državnoj himni. O tom predlogu nije bilo javne rasprave iako se radilo o zakonu koji zadire u ljudska prava. Istina, poslije prvobitnih protesta, u varijanti koja je usvojena, za “sjedenje, zviždanje, stvaranje buke” ili neodavanje počasti himni “na drugi način” kažnjavaće se samo u situacijama kada je zakonom propisano da se himna izvodi, a zabrana ne obuhvata publiku na sportskim utakmicama i osobe sa invaliditetom koje koriste pomagala za kretanje i sjede prilikom izvođenja. opširnije >>>

Kako spriječiti zloupotrebe u onlajn komentarima?

Podgorica, 25. marta 2020. - Dani borbe sa korona virusom, stavili su nas novinare i medije pred brojne izazove. Pored truda i volje i da budemo profesionalni u vremenu krize, očuvanje zdravlja kolega/inica koji se svakodnevno izlažu riziku, kako bi javnost bila obaviještena o svim relevantnim informacijama vezanim za pandemiju, pojavljuje se kao najveći izazov. U tu svrhu, skrećemo pažnju na preporuke Komiteta za zaštitu novinara https://cpj.org/2020/02/cpj-safety-advisory-covering-the-coronavirus-outbr.php.

Značajno je napomenuti i da u ovo vrijeme krize, sloboda govora odražava i najnegativnija stanja građana  kroz online komentare. Često se zloupotrebljavaju za širenje govora mržnje, diskriminaciie, širenje dezinformacija ili organizovanih i negativnih kampanja protiv pojedinaca, grupa ili organizacija putem anonimnih komentara čitalaca.opširnije >>>

Plodovi gnijeva i medijska pismenost

Podgorica, 6. marta 2020. - I ovih dana je škola svojevrsno ogledalo koje „rasitnjava naš život u kratkotrajne slike“.
a) Dječak dolazi iz škole ozaren i zahvaljuje majci za čarape koje mu je kupila, a on ih tog jutra navukao. „Svi su me grlili i hvalili jer imaju crvene, plave i bijele štrafte. Kupi mi još jedne“, objašnjava dječak razlog svoje neočekivane popularnosti.

b) U jednoj školi nastavnica je pomenula poznati spot Buksovaca u kojem Hrist na krstu objašnjava svoje „radno mjesto“. Srednjoškolci su na njega uvijek reagovali smijehom, uočavajući ironiju i snažnu socijalnu kritiku. Ove godine su bili smrtno ozbiljni i pitali nastavnicu kako autori spota smiju koristiti Hrista u komičnom kontekstu. Ublažavajući negodovanje, nevoljno se sjetila kako u drugim sredinama prolaze oni koji se usude da prikažu karikaturu sa motivom Muhameda i kako su njeni učenici tu pojavu nekad kritikovali. opširnije >>>

Održana radionica za mlade novinare u Podgorici

Podgorica - Institut za medije organizovao je 02. i 03. marta u Podgorici dvodnevnu radionicu za studente novinarstva i mlade novinare na temu "Provjera informacija za bolje novinarstvo". Cilj radionice je bio da se mladi novinari upoznaju sa alatima i procedurama za prikupljanje i provjeru informacija, fotografija i video materijala. Kroz otvorenu diskusiju i grupni rad, učesnici su analizirali različite oblike medijskih manipulacija koje su objavljene u crnogorskim i regionalnim medijima i raspravljali o važnosti primjene Etičkog kodeksa prilikom izvještavanja. Radionicu su vodili fotoreporter Stevo Vasiljević i novinarka Milica Bogdanović, a u okviru radionice organizovano je predavanje poznatog novinara iz Novog Sada i univerzitetskog profesora Dinka Gluhonjića na temu "Gdje je profesionalno novinarstvo". opširnije >>>

A workshop for young journalists was organized in Podgorica

Podgorica - Institut za medije organizovao je 02. i 03. marta u Podgorici dvodnevnu radionicu za studente novinarstva i mlade novinare na temu "Provjera informacija za bolje novinarstvo". Cilj radionice je bio da se mladi novinari upoznaju sa alatima i procedurama za prikupljanje i provjeru informacija, fotografija i video materijala. Kroz otvorenu diskusiju i grupni rad, učesnici su analizirali različite oblike medijskih manipulacija koje su objavljene u crnogorskim i regionalnim medijima i raspravljali o važnosti primjene Etičkog kodeksa prilikom izvještavanja. Radionicu su vodili fotoreporter Stevo Vasiljević i novinarka Milica Bogdanović, a u okviru radionice organizovano je predavanje poznatog novinara iz Novog Sada i univerzitetskog profesora Dinka Gluhonjića na temu "Gdje je profesionalno novinarstvo". more >>>

Čitaj između redova

Institut za medije Crne Gore sprovodi projekat “Čitaj između redova”, koji je usmjeren na razvijanje i usavršavanje nastavnika/ca za medijsko obrazovanje učenika/ca, razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u štampanim, elektronskim i digitalnim medijima i podsticanje unapređenja vannastavnih aktivnosti.

Kroz projekat ćemo se posebn obrattiti učenicima osnovnih i srednjih škoala, njihovim roditeljima i školskim upravama.

Naša motivacija za organizovanje ovakvog vida obuke jeste želja da pomognemo djeci i nastavnicima da se suoče sa izazovima digitalnog društva, koji pored značajnih mogućnosti, donose i posebne probleme u vidu kampanja laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja kojim obiliju medijske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska društva. Ovakvo okruženje je poseban problem za mlade,  koji prema relevantnim domaćim i svjetskim istraživanjima provode i do 9 časova dnevno na raznim medijskim platformama. opširnije >>>

 

Read Between the Lines

Montenegro Media Institute is realizing the project “Read Between the Lines”, which is geared towards developing and improving the capacities of teachers of media literacy to adequately educate their students and develop their capacities for critically engaging with media content in print, electronic or digital media forms, as well as to encourage extracurricular activities.

The main driving force behind organizing this type of training is our desire to help students and teachers face the challenges of the digital age, which, along with providing many opportunities, bring with them certain problems such as fake news campaigns, disinformation, hate speech and other toxic and dangerous content which abounds on media platforms and often has a harmful effect on democratic societies. This type of environment poses a unique threat to young people, who spend up to 9 hours a day on different media platforms, according to relevant domestic and foreign research. more >>>

Počela kampanja ''Mediji za građane, građani za medije''

Podgorica, 29.01.2020. - Institut za medije Crne Gore danas počinje emitovanje video kampanje koja ima za cilj jačanje medijske pismenosti i jačanje profesionalnog novinarstva, koje treba da bude u službi javnog interesa.
Kako se novinarstvo i mediji suočavaju sa kontinuiranim izazovima, kampanjom se  želi postići bolje razumijevanje novinarstva i medija od strane ostalih društvenih činioca. Takođe, kampanjom se želi postići i bolje međusobno razumijevanje, kroz objašnjenje osnovnih pojmova i principa novinarstva i medija,  kroz podizanje svijesti građana o ulozi i uticaju novinarstva i kroz povećanje odgovornosti novinara i medija i prema sopstvenom statusu  i prema kvalitetu komunikacije sa građanima. opširnije >>>

Kako da se zaštitimo od onlajn nasilja?

Tehnološki razvoj i pojava veba izmijenili su novinarima i novinarkama način rada i komunikaciju s publikom. Internet revolucijom počeli su brojni izazovi i dileme kako uspostaviti ravnotežu između neprikosnovenog koncepta slobode na internetu i spriječiti zloupotrebe kao što su širenje govora mržnje, dezinformacija, ilegalnog sadržaja itd. Rad novinara i novinarki dostupan je u onlajn prostoru – u medijima ili na društvenim mrežama i podložan je direktnoj kritici publike koja anonimno može komentarisati objavljeni sadržaj (novinarski tekst, komentar, analizu, video itd.) ne libeći se prijetnji, govora mržnje ili pritisaka. opširnije >>>

How to protect yourself from abuse online?

Technological advancements and the development of the world wide web have forever changed the way in which journalists communicate with their audiences. The internet revolution has brought forth numerous challenges and dilemmas about maintaining a balance between the unbridled concept of “freedom online” and stopping abuse such as hate speech, disinformation, proliferation of illegal content etc. Content created by journalists is provided for all to consume in the online space - on media websites and social media alike, which makes it available for direct criticism from the public, who can do so anonymously, with no fear of repercussion for committing what would otherwise be considered criminal offences, such as threatening someone, using hate speech, or exerting pressure. more >>>