Samoregulacija za bolje medije

Piše: Ognen Janeski, novinar i urednik (Sjeverna Makedonija)

Stručnjaci za medije iz Zapadnog Balkana, Turske i šire, okupili su se na onlajn događaju 30. januara 2024. kako bi razgovarali o stanju samoregulacije u medijama u regionu. Događaj pod nazivom “Samoregulacija za naše medije“, privukao je više od 100 učesnika, novinara, aktivista i naučnika, na skupu punom ideja i inicijativa usmjerenih na jačanje etičkog novinarstva. Organizovala ga je grupa članova mreže SEENPM-a koja provodi projekt “Naši mediji”.

Izvršna direktorica Fondacije za razvoj medija i civilnog društva “Mediacentar” Maida Muminović, je u uvodnom obraćanju naglasila ambicije projekta Naši mediji, a događaj je otvorio, osnivač i počasni predsjednik Mreže za etičko novinarstvo (EJN), Ejdan Vajt (Aidan White). Ovaj iskusni novinar, naglasio je negativan uticaj koji na medijske slobode mogu da  imaju korporativni i politički centri moći. “Bauk uplitanja u vijesti koji vrše korporativni i politički centari moći, prijeteći je i kao i uvijek ostaje jedan od naših najvećih i najvažnijih izazova,“ primjećuje.

Na prvom panelu predstavljeni su rezultati istraživanja o mehanizmima samoregulacije medija na Zapadnom Balkanu i Turskoj. U diskusiji su učestovali urednica i vodeća regionalna istraživačica na Mirovnom institutu (Slovenija), Brankica Petković, medijska istraživačica u Mediacentru Sarajevo (Bosna i Hercegovina), Anida Sokol i istraživačica medija na Makedonskom medijskom instututu (Sjeverna Makedonija), Vesna Nikodinovska. Tokom diskusija na temu ovog zajedničkog istraživanja, istaknuta je važnost samoregulacije u sredinama u kojima se visoko vrednuju i štite sloboda medija i javna odgovornost. Istraživači su naglasili potrebu za održivim finansijskim modelima za podršku samoregulatornim tijelima i novinarskim udruženjima, ističući vitalnu ulogu spoljnog finansiranja i potrebu za sprječavanjem političkog uplitanja.

Petković je primijetila: „Samoregulacija je ovdje bitna jer smo sada u periodu složenih izazova za demokratiju i medije. I učešće građana, kapaciteti, spremnost, volja da kroz samoregulaciju, pritužbe pokažu da im je stalo i da vjeruju da je moguće raditi profesionalno, etičko novinarstvo, da ga očekuju, da im je potrebno. To je ključno.”

Istraživačica Sokol je posebno ukazala na izazove finansijske održivosti samoregulatornih tijela. „Moramo pronaći načine za održivo finansiranje samoregulatornih tijela, jer oni najčešće djeluju kao organizacije civilnog društva, moraju aplicirati za sredstva što ih udaljava od njihovog glavnog posla na koji se ne mogu fokusirati. To im je dodatno opterećenje i ograničava im kapacitete i rad”, kazala je ona.

Drugi panel, pod nazivom „Samoregulacija u praksi“, ukazao je na uspješne priče i praktična iskustva sa terena. Panelisti su dali konkretne primjere kako samoregulacija može dovesti do boljeg sadržaja samih vijesti i jačanja povjerenja javnosti u medije. Založili su se za usvajanje internih etičkih kodeksa od strane medija i istakli značaj samoregulatornih mehanizama koji su dostupni građanima, demonstrirajući značajne prednosti takve prakse za poboljšanje kvaliteta i nezavisnosti medija.

Direktorica Makedonskog savjeta za medijsku etiku Biljana Georgievska, naglasila je moć angažmana građana u podizanju medijskih standarda. Ona je ilustrovala kako se aktivno učešće javnosti direktno odražava na efikasnost samoregulacije, oblikujući etičnije medijsko okruženje. “Ukupno, kada govorimo o brojkama, u 2023. godini imali smo132 pritužbe (odnosi se na Sjevernu Makedoniju), od kojih su 53 podnijeli građani. To nije veliki postotak, ali ipak postoji pozitivan trend u ovim brojkama s jedne strane, u smislu da je sve više ljudi očigledno svjesno značaja profesionalnog novinarstva i standarda, te mogućeg kršenja etičkih pravila”.

Urednica Storyteller-a (Srbija), Vladimira Dorčova Valtner, govorila je o putu koji je prošao portal Storyteller i ukazala kako je usvajanje internih etičkih kodeksa bilo ključno u oblikovanju njihovog novinarskog integriteta i njegovanja povjerenja u zajednici. “To u praksi znači da je ovaj interni dokument kao neka vrsta smjernica za sve koji se bave našim uredništvom… On služi kao neka vrsta ID-a ili DNK naše redakcije kojoj je novinarski integritet veoma važan. I to je neka vrsta javnog pokazatelja naše uređivačke politike ili koncepta. Na kraju, možda to možemo vidjeti i kao alat ili mehanizam za vraćanje povjerenja u medije u našoj zajednici.”

Predstavnik Mreže za izgradnju mira (Bosna i Hercegovina), Haris Badžić, naglasio je važnost uključivanja građana u regulatorne procese, ukazujući njihovu važnu ulogu u održavanju visokih etičkih standarda u novinarstvu. “Ako je građanima potrebna pomoć, mi smo tu da im pružimo najbolje znanje i sve svoje vještine kako bi im pomogli u tom procesu. A ako postoji potreba za pisanjem žalbe, mi im u tome pomažemo u skladu sa sopstvenim mogućnostima. Trudimo se da budemo smjernica, da budemo ti koji će usmjeravati sve ljude u našoj zemlji da koriste ove alate i da nama pomognu u njihovom korišćenju.”

Svi panelisti su se založili za snažnu samoregulaciju kao kamen temeljac etičkog novinarstva, nudeći praktične preporuke za jačanje ovih mehanizama u medijima.

Vesna Nikodinoska iz Makedonskog medijskog instituta  je podijelila sa učesnicima neke od preporuka istraživanja i navela potrebu prilagođavanja samoregulatornih mehanizama digitalnom dobu, a da se pri tom osigura da oni ostanu relevantni i efikasni. “Civilno društvo i građani, strukovna udruženja, nezavisne institucije u zemljama regiona, ali i EU kroz proces integracija, treba kontinuirano da vrše pritisak na vlade da unaprijede medijsku zakonsku regulativu i da obezbijede neselektivno sprovođenje zakona i vladavinu prava uopšte. Kako se medijski krajolik razvija, tako se moraju razvijati i naši pristupi samoregulaciji, posebno u digitalnom dobu.”, ukazala je Nikodinoska.

Ova dva panela moderirali su novinar i urednik iz Sjeverne Makedonije, Ognen Janeski i novinar iz Bosne i Hercegovine, Tahir Žustra.

Video sa događaja pogledajte ovdje.

Projekat ,,Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam” zajedno realizuje devet organizacija koje se bave razvojem medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, uz finansijsku podršku Evropske unije. Koordinator trogodišnjeg projekta je Fondacija Mediacentar iz Sarajeva. Partneri na projektu su: Albanski medijski institut iz Tirane, Bianet iz Istanbula, Institut za medije Crne Gore iz Podgorice, Makedonski institut za medije iz Skoplja, Mirovni institut iz Ljubljane, Mreža Jugoistočne Evrope za profesionalizaciju medija (SEENPM), Novosadska novinarska škola iz Novog Sada i Savjet za štampu Kosova iz Prištine.

Ovaj članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost SEENPM-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije.