Pitanje dana kada će AI početi da se zloupotrebljava u Crnoj Gori

Piše: Milan Žugić

Fenomen dezinformacija koje se kreiraju uz pomoć vještačke inteligencije uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kada će početi da se koristi za kreiranje manipulativnih sadržaja koji direktno targetiraju demokratske procese i društveno-politička dešavanja u Crnoj Gori, smatraju u crnogorskim organizacijama koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti.

Iz Digitalnog forenzičkog centra kazali su nam da u svijetu koji je sve više digitalizovan i povezan, nijedna država nije imuna na uticaje i mogućnosti koje pruža vještačka inteligencija.

“U Cnoj Gori za sada nijesmo zabilježili veće dezinformacione kampanje čiji sadržaj je kreiran od vještačke inteligencije. Međutim, primjetan je rast upotrebe AI kod korisnika društvenih mreža u Crnoj Gori, tako da je samo pitanje vremena kada će početi da se koristi za kreiranje manipulativnih sadržaja koji direktno targetiraju demokratske procese i društveno-politička dešavanja u našoj zemlji”, istakao je analitičar DFC-a Marko Banović.

Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me, Darvin Murić, kazao je da fenomen dezinformacija koje se kreiraju uz pomoć vještačke inteligencije uzima sve više maha i da redakcija Raskrinkavanja svakodnevno nalazi na desetine takvih manipulacija. Prema njegovim riječima, to polako, ali sigurno, postaje dominantan oblik manipulisanja informacijama, i kako vještačka inteligencija napreduje tako su i ove dezinformacije “kvalitetnije”.

“Što se tiče Crne Gore, mi smo za sada samo uvoznik ovakvog sadržaja, odnosno, korisnici društvenih mreža prenose manipulacije koje nastaju negdje drugdje, i nijesmo se susretali sa dezinformacijama kreiranim uz pomoć AI. Moglo bi se reći da smo i tu tradicionalni, da se kod nas još dezinformiše na tradicionalne načine. Jedini slučaj koji smo zabilježili je zloupotreba lika i djela doktora Raca Mijanovića svrhe manipulativnog marketinga, ali i u tom slučaju je vjerovatno da je to uradio neko iz inostranstva”, ocijenio je Murić.

Banović je istakao da se vještačka inteligencija (AI) odavno koristi za kreiranje i širenje manipulacija informacijama, prije svega kroz generisanjem lažnih vijesti, slika, videa, i audio zapisa. “Međutim, sa dolaskom takozvanih „generativnih modela“ tipa ChatGPT, ušli smo u novu eru vještačke inteligencije koja omogućava proizvodnju ogromne količine sadržaja, i vizuelnih i tekstualnih, koji je veoma teško detektovati kao sintetički, a samim tim se i izboriti protiv kampanja dezinformacija. S obzirom na konstantan napredak ove tehnologije, može se očekivati da će broj dezinformacija stvorenih veštačkom inteligencijom rasti”, naveo je Banović. On je ocijenio da AI može biti izuzetno moćan alat za širenje dezinformacija zbog svoje sposobnosti da brzo generiše velike količine uvjerljivog sadržaja. “Ovo omogućava širenje dezinformacija na skali i brzinom koja nije bila moguća ranije”, rekao je Banović.

On je kazao da je kvalitet sadržaja koji trenutna vještačka inteligencija može proizvesti teško prepoznati i razlikovati od produkcije koja je rezultat ljudske inteligencije, posebno kada je riječ o tekstualnom sadržaju. “Na primjer, tradicionalne „bot farme“ su bile sačinjene od desetina ili stotina ljudi koji su kreirali ciljani sadržaj za digitalne medije i društvene mreže. AI tehnologije na trenutnom nivou omogućavaju malignim akterima da razviju Facebook bot sistem na bazi AI za nekoliko dana, a repliciraju taj sistem na hiljade jedinica za nekoliko sati. To znači da AI eliminiše glavnu prepreka za enormno povećanje kapaciteta dezinformacionih kampanja – potrebu za ljudskom snagom”, smatra Banović.

Na pitanje da li je komplikovano stvoriti lažne fotografije i video priloge i koliko ih je teško prepoznati, Murić je odgovorio da je AI kojom se kreiraju fotografije vrlo prosta za korišćenje, da postoje sajtovi poput MidJourney u koji se jednostavno ukucaju instrukcije kako želite da fotografija izgleda i on je generiše. “Za sada je, izvježbanom oku, moguće da “na prvu” prepozna neke anomalije na fotografijama koje se potkradu. Postoje i sajtovi popit “AIorNot” koji mogu da vam kažu da li je fotografija generisana uz pomoć vještačke inteligencije, ali tehnologija napreduje iz dana u dan i vjerujem će biti sve teže odvojiti stvarni od vještački stvorenog sadržaja”, objasnio je Murić.

On je upozorio da posledice zbog zloupotreba vještačke inteligencije za pisanje lažnih vijesti, mogu biti veoma ozbiljne. ”Za sada se sadržaj kreiran vještačkom inteligencijom može relativno lako prepoznati i provjeriti, ali treba istaći da se ide dotle da se uz pomoć tehnologije prave audio snimci sa glasom identičnim, na primjer, glasu predsjednika Amerike. Takve stvari jeste moguće donkle provjeriti, ali to će svakako biti sve teže, a uz to, stvara se rizik da se ne vjeruje u nešto što nije stvoreno  uz pomoć vještačke inteligencije a od društvenog je značaja, odnosno, stvarni kompromitovani snimci bi se mogli “braniti” tvrdnjama da je u pitanju AI. Ovo nas dovodi do onog krajnjeg cilja dezinformacija – da se ne vjeruje nikome i ni u šta”, ocijenio je Murić. Upitan može li se na predsjedničkim izborima u SAD koji će biti održani na jesen, očekivati veći broja dezinformacija pisanim uz pomoć vještačke inteligencije, Murić je rekao da se nedavno u Americi dijelio navodni snimak Džoa Bajdena kako poziva na vojnu mobilizaciju zbog situacije sa Iranom i Izraelom, a koji je kreiran uz pomoć AI. “Kada se uzme u obzir trenutno stanje u kojem se svijet nalazi, ratovi, tenzije, a kad još na to dodate izbore vjerujem da će faktčekeri u Americi, a i širom svijeta, imati pune ruke posla”, rekao je Murić.

On je kazao da je trenutno najviše manipulacija stvorenih vještačkom inteligencijom koje se vrte na internetu povezano sa bombardovanjem Gaze. “Korisnici društvenih medija uz pomoć AI generišu fotografije koje prikazuju patnju Palestinaca, iako su stvarne fotografije onoga što ti ljudi preživljavaju mnogo potresnije. Svjetski lideri i uticajne ličnosti su često meta ovakvih manipulacija, tako smo imali fotografije pape Franja sa LGBTIQ zastavom, bolesnog Džulijana Asanža, kao i mnogo fotografija koje su dio antizapadnog narativa a kojima se pokušava pokazati “devijantnost”, naveo je Murić.

Na pitanje u čemu je razlika između dezinformacije koju kreiraju AI i onih koje piše ljudi, Banović je odgovorio da je glavna razlika u efikasnosti i skalabilnosti. “Vještačka inteligencija može generisati velike količine dezinformacija brzo i bez ljudskog nadzora, dok ljudi zahtijevaju više vremena i resursa. Takođe, sadržaj kreiran vještačkom inteligencijom može imati manje grešaka ili stilskih otklona koji bi mogli ukazati na lažan sadržaj”, rekao je Banović. On je upozorio da povećana upotreba AI definitivno predstavlja razlog za zabrinutost jer omogućava manipulaciju informacijama na sofisticiran i teško detektibilan način. “Ovo može uticati na javno mnjenje, političke izbore i druge važne aspekte društva. Međutim, AI istovremeno može biti ključni alat za borbu protiv dezinformacija”, smatra Banović.

Upitan koliko su mediji u Crnoj Gori osposobljeni da prepoznaju dezinformacije koje oblikuje AI i da li im je potrebna dodatna obuka, Murić je rekao da se za sada ovakve manipulacije vidimo dominantno na društvenim mrežama. “Ali mislim da to nije isključivo iz razloga što ih zaposleni u medijima prepoznaju, već zbog toga što su uglavnom vezane za neke događaje kojima se mediji ne bave toliko posvećeno ili jednostavno preuzimaju fotografije sa servisa na koje su pretplaćeni. Sigurno je da novinarima, naročito onlajn medija, treba dodantog znanja, moraju se znati makar osnovni mehanizmi za provjeru vjerodostojnosti, a čisto sumnjam da redakcije imaju vremena i sredstava da obuče svoje novinare za takve provjere”, odgovorio je Murić.

Direktor Agencije MINA Jaša Jovićević rekao je u tom mediju koriste određene alate AI, ali samo mali dio od onoga što AI omogućava. Jovićević ističe da AI predstavlja sledeći korak u procesu digitalizacije medija jer će novinarima pružiti alate koji će dodatno omogućiti efikasniju i sigurniju produkciju sadržaja. “Ovi alati omogućavaju novinarima obradu ogromne količine podataka što će biti veoma značajno u istraživačkom novinarstvu. U produkciji ustaljenih novinarskih formata primjena AI omogućava brže prikupljanje, obradu, prevodjenje informacija”, rekao je Jovićević. On je ocijenio da u domenu video produkcije AI ubrzava sve faze od snimanja, montaže do transkribovanja i titlovanja. “Sve ovo omogućava da se novinar bavi više suštinom svog zanimanja a to je traganje za istinom a manje tehničkim elementima u produkciji sadržaja”, smatra Jovićević. On je kazao da je izuzteno značajna uloga AI i u analizi analitičkih podataka o navikama konzumenata sadržaja što može pozitivno uticati na izbor teme kao i sam plasman sadržaja.“U svakom slučaju vještačka inteligencija predstavlja skup veoma korisnih alata koji će novinaru omogućiti efikasniji rad i produkciju kvalitetnijeg sadržaja koji medijski konzumenti očekuju a biznis model medija čini održivim”, dodao je Jovićević.

On je zkaljučio da pored svih pozitivnih elemenata korišćenja AI treba ipak biti svjestan da je ta tehnologija na početku svog razvoja i da postoje ozbiljni rizici u njenoj primjeni. “Na kraju svakog procesa produkcije sadržaja mora biti novinar i urednik koji će sadržaj provjeriti i finalizovati”, poručio je Jovićević.

Portal RTCG, prema riječima Glavnog i odgovornog urednika tog medija Marka Vešovića, koristi program za transkripciju audio i video sadržaja. On je objasnio da je riječ o alatki Littera works koju koriste poslednja četiri mjeseca. “Pokazala se je korisnom, posebno iz razloga što na portal povlačimo veliki broj radijskih i tv priloga ili izjava, te nam upotreba ove alatke uštedi dosta vremena. Funkcioniše tako što se audio ili video fajl ubace, te u zavisnosti od dužine fajka poslije nekoliko minuta dobijemo tekst. Ono što je važno naglasiti jeste da tekst ne odgovara 100-procentno materijalu koji je ubačen da se transkribuje, jer neke nerazgovjetne riječi ili djelovi izjave nekada budu preskočene. Stoga je važno naglasiti da svaki transkript koji dobijemo preko ove alatke moramo ponovo poslušati, i porvjeriti da li je sve “prekucano” vjerodostojno”, kazao je Vešović dodajući da je to alatka koju koriste svakodnevno.

Vešović navodi da ponekad sa vremena na vrijeme, upotrijebljavaju chat bot gpt 3.5, ali da se ni tu bot ne koristi kao content creator već kao alatka. “U zemljama Zapadne Evrope u upotrebi su razne alatke vještačke inteligencije, virtuelni voditelji, alatke za titlovanje video sadržaja, a chat bot koriste i kao alatku za predlaganje naslova ili background, tako da je neminovno da je AI već sada neizostavni dio redakcije, ali ključno je koristiti je isključivo kao alatku za pomoć pri kreiranju sadržaja”, zaključio je Vešović.

Iako AI ima svoje prednosti, posebno u olakšavanju novinarskog rada, nedostatak adekvatnog regulativnog okvira u Crnoj Gori ostavlja društvo izloženo rizicima koji mogu imati velike posljedice.

Foto: Pixabay