Crnogorskim medijima potrebno je jedinstveno samoregulatorno tijelo, zaključak je današnjeg panela na temu „Slabi mehanizmi samoregulacije medija u Crnoj Gori”, koji je organizovao Institut za medije Crne Gore.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović istakao je da je samoregulacija važan mehanizam koji „odvaja poštene medije od onih koji gaze novinarsku etiku“.

„Novi medijski zakoni odnosiće se i na to da fondu za medijski pluralizam može pristupiti samo medij koji se nalazi u mehanizmu samoregulacije. Mora postojati neko ko prati da li mediji krše kodeks i prati kako mediji rade“, kazao je Rudović.

Ombudsmanka RTCG-a, Danijela Popović istakla je da novinari moraju znati da su na istoj strani kao i medijski ombudsmani.

“Novinari su me u startu tretirali kao neprijatelja, postala sam lik nekog ko skreće pažnju na propuste. Srećom, nema toliko propusta danas. Mediji moraju znati da smo na istoj strani kao novinari, štitimo televiziju time što štitimo i naše gledaoce”, kaže Popović dodajući da 70 odsto novinara medija u kojem radi do skoro nije ni znalo za njenu funkciju ombudsmanke.

Direktorica TV E Sonja Drobac, takođe je istakla zalaganje za postojanje jedinstvenog samoregulatornog tijela kao krovne ili drugostepene institucije, koja bi predstavljala potporu građanima da znaju da postoji neko ko vodi računa o njihovom glasu.

“Samoregulacija ne treba da odvoji medije od propagandnih mašinerija, posao samoregulacije je da unutar zajednice podiže standarde”, smatra Drobac.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković istakao je da pored samoregulacije treba razmisliti i o postojećim regulatornim mehanizmima.

„I našoj instituciji bi bilo lakše, da imamo direktnu saradnju sa medijima kroz jedinstveno tijelo koje bi omogućilo da zajedno rješavamo dileme“, naveo je on.

Drobac je kazala da granica na osnovu koje se razlikuju profesionalni mediji nije platforma, ni tehnologija već način na koji se kreira sadržaj.

„Smatram da kodeks nije zastario, da on ne treba da se bavi propagandom, oglasima i sličnim, već da predstavlja preduslov da budete mediji. Sve što ne poštuje kodeks tokom kreiranja sadržaja nije mediji, već medijum koji samo prenosi informacije. Jača regulacija po pitanju takvih medija, svakako ne znači da se guši i medijska sloboda“ dodaje Drobac.

Ombudsmanka RTCG-a ipak ističe da je postojeći kodeks dobar, ali da ga novinari „s vremena na vrijeme trebaju ponovo pročitati i prisjetiti se njegovih načela“.

I Rudović zaključuje da „ne postoji nijedan kodeks koji će riješiti temu o kojoj razgovaramo, ako nemamo novinare, posebno početnike, koji su svjesni svoje odgovornosti“.

U okviru panela predstavljena je i „Analiza o samoregulaciji u Crnoj Gori“ koja je i pokazala da je medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija koja ima autoritet da ukaže na propuste i da da smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvještavanja.

Panel je dio regionalnog projekta „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“ koji sprovode partnerske organizacije SEENPM, Media Centar Sarajevo, Institut za medije Crne Gore, Albanski medijski institut, Vijeće za štampu Kosova, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet. Projekat je finansiran od strane Evropske unije a u Crnoj Gori kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.