Bez kazni za vrijeđanje Roma
Neprijatnost, bijes, sramota, samo su neka od osjećanja koja se probude kod Roma kada ih neko nazove “ciganima”, kazao je direktor NVO ROM “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” Elvis Beriša. Riječi koje često možemo čuti u svakodnevnom govoru.
Beriša ističe da negativan narativ prema Romima počinje u samoj porodici, te da se djeca od najranijih dana plaše Romkinjama i Romima, čime se od malih nogu prema ovoj populaciji stvata određeni strah i otklon.
U prethodnoj godini, zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojima je romska zajednica javno bila meta uvrjedljivog govora. Ni jednim se slučajem Tužilaštvo nije bavilo.
Tako se tokom maja 2022. u javnosti pojavila prepiska studenata arhitektonskog fakulteta koji su na Vajber grupi pogrdno komentarisala pripadnike romske i egipćanske populacije, a naselje Konik u Podgorici nazivali ,,glibavim“ i ,,šugavim“.
Zabilježen je i slučaj kada je Crnogorska kulturna mreža promovišući projekat “Crna Gora bez podjela”, fotografijom na kojoj su mladi u narodnim nošnjama, Rome predstavila u odijelima radnika komunalnog preduzeća.
Posljednji slučaj koji je zavrijedio pažnju javnosti dogodio se tokom sjednice Skupštine Opštine Herceg Novi u septembru prošle godine, kada je odbornik Demokrata Savo Niković govoreći o problemu čistoće gradskih ulica kazao da ulice grada čiste “veoma bahati smećari romske nacionalnosti”. Nako oštre reakcije dijela javnost, on se izvinio pripadnicima romske populacije.
Povodom ovog slučaja oglasilo se nekoliko romskih organizacija, među kojima i NVO ROM “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”. Beriša je tada istakao da takva izjava Nikovića ide u smjeru “pojačavanja i održavanja već postojećih predrasuda i stereotipa prema romskoj zajednici kao neodgovornoj i nevaspitanoj”.
Ova NVO podnijela je protiv odbornika Nikovića pritužbu Ombudsmanu za zaštitu od diskriminacije, međutim do današnjeg dana nisu dobili odgovor.
Sa druge strane, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardžić kazala je da je u vezi sa izjavom Nikovića, Zaštitnik otvorio ispitni postupak i zatražio izjašnjenje od Nikovića.
“Međutim, izjašnjenje nije dostavljeno Zaštitniku ni nakon urgencije da se ono dostavi bez daljeg odlaganja. S tim u vezi, Zaštitnik će na osnovu podataka kojima raspolaže zauzeti stav i mišljenje. Postupak izrade mišljenja je u toku, zbog čega spornu izjavu ne možemo komentarisati prije zvaničnog zauzimanja stava”, kazala je Dobardžić.
Beriša je je za IMCG kazao da je Nikovićeva rečenica duboko povrijedila romsku zajednicu i produbila podjele.
“Važno je da se takve situacije tretiraju ozbiljno i da se preduzmu koraci kako bi se prvo osudila takva pojava, a nakon toga sistem odgovorio na ovakav postupak, posebno kada su javne ličnosti u pitanju, a koji bi trebali raditi na veću inkluzivnost i osiguranje jednakosti za sve građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost”, istakao je Beriša.
Kako je dodao, anticiganizam može se manifestirati kroz različite oblike diskriminacije koji se prije svega temelje se na stereotipima koji pripisuju Romima negativne osobine kao što su lijenost, nepoštenje, kriminalitet ili nemoral i Niković je baš tako i predstavio Rome u Herceg Novom. “Ti stereotipi su netačni i štetni te pridonose negativnom tretmanu i marginalizaciji Roma”, kazao je Beriša za IMCG.
Posljednji izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda “Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori” pokazuje da je položaj romske populacije u Crnoj Gori i dalje nepovoljan u svim ključnim aspektima života, a ovo istraživanje obuhvatilo je i ocjene Zaštitnika povodom screenshot prepiske studenata Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i povodom projekta koji je NVO Crnogorska kulturna mreža pokrenula pod nazivom “Crna Gora bez podjela”, u okviru kojeg su Romi bili prikazani u radnoj uniformi gradske čistoće.
Ova dva slučaja Ombudsman je ocijenio kao uvredljiv govor, ističući da se takvim slučajevima podstiče distanca i izolovanost prema romskoj i egipćanskoj zajednici, što dalje dovodi do diskriminacije i produbljivanja etničke distance.
Istraživački tim Instituta za medije Crne Gore (IMCG) u analizi “ Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama” bavio se slučajem Niković, a istraživanje koje je obuhvatilo nekoliko medija (portal CdM, Vijesti online, portal Radio-televizije Crne Gore RTCG, Dnevnik 2 TVCG, te portali IN4S i Aktuelno koji su u prethodnim istraživanjima prepoznati kao medij koji šire sporni sadržaj), pokazalo je da mediji koji su izvještavali o ovom slučaju nisu dali detaljan osvrt na rastući trend širenja neprihvatljivog govora, niti da su dodatno analizirali posljedice koje diskriminišuće izjave mogu imati po ovaj manjinski narod i cjelokupno društvo.
Objavljujući reakcije osude, mediji su se indirektno ogradili od sporne izjave koja vrijeđa dostojanstvo Roma i produbljuje predrasude i diskriminaciju prema tom manjinskom narodu u Crnoj Gori. Zabilježeni su primjeri kad je mediji u naslovu ukazao na to da je riječ o uvredama i istovremeno prenio te uvrede.
U istraživanju IMCG-a o ovom slučaju primijećeni su i pojedinačni komentari čitalaca na analiziranim portalima i njihovim Fejsbuk profilima, gdje se dodatno vrijeđaju i Romi i Niković.
Ovi nalazi ukazuju na to da mediji u potpunosti ne filtriraju komentare čitalaca, što im je obaveza po Kodeksu novinara i novinarki i Zakonu o medijima.
Zamjenica Zaštitnika ističe da izvještavanje medija o Romima ne smije biti diskriminatorno, te da tekstove ne bi smjele pratiti ilustracije i fotografije koje se zasnivaju ili podstiču stereotipno mišljenje prema ovoj zajednici.
“Osim objektivnog izvještavanja o stanju prava i drugim pitanjima u vezi sa statusom i položajem Roma, medijsko izvještavanje treba da prati promocija jednakosti, tolerancije, uvažavanja različitosti, kroz priče kojima se podstiče kontranarativ i afirmiše inkluzija”, kazala je Dobardžić.
Ovaj tekst je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.