U Crnoj Gori je sve više slučajeva koji generišu/sadrže uvrede na nacionalnoj, vjerskoj, polnoj i seksualnoj osnovi ili za koje se sumnja da sadrže elemente govora mržnje, pokazao je monitoring Instituta za medije Crne Gore (IMCG). Izvor ovakvog govora su različiti politički i društveni akteri, a u nekoliko slučajeva i sami mediji.

IMCG je od januara do jula 2023. zabilježio ukupno 13 spornih slučajeva, dok je tokom cijele 2022. analizirano ukupno 12 slučajeva.

Slijedeći kriterijum relevantnosti i čitanosti analizirale smo sadržaj objavljen u četiri onlajn medija: tri etablirana : Vijesti online, CdM i portal Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore (RTCG)  i  portal IN4S, koji nije evidentiran u registru medija Ministarstva kulture i medija, a u prethodnim istraživanjima prepoznat je kao medij koji širi dezinformacije i propagandu.

Za svaki odabrani slučaj o kojem su mediji izvještavali, IMCG je analizirao urednički sadržaj, te prateće komentare čitalaca. Pratili smo i objave analiziranih medija na njihovim nalozima na Fejsbuku, jer su u prethodnom istraživanju društvene mreže prepoznate kao kanali za širenje govora mržnje, dezinformacija i propagande.

Tri etablirana onlajn medija koja smo ovim monitoringom analizirali nijesu kreirali niti objavljivali uvredljivi, zapaljivi govor niti elemente govora mržnje. S druge strane, na portalu IN4S objavljen je tekst zbog kojeg je tužilaštvo formiralo predmet da bi utvrdilo je li ovom objavom autor počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Iako etablirani mediji u uredničkim sadržajima nijesu izvor govora mržnje i spornog govora, oni i dalje selektivno pristupaju tom pitanju, pa u izvještajima različito vrednuju pojavu spornog govora u javnom prostoru.

Nedostaju neselektivna, kritička osuda uredništva u odnosu na sporni govor i tekstovi kojima bi se ukazalo na štetne posljedice takvog govora po društvo.

I tokom ovog monitoringa zabilježene su osude na račun žena koje se bave javnim poslom, diskriminatorni stavovi i uvrede. Uz to, bilo je i primjera širenja uvreda zbog fizičkog izgleda društvenih aktera. U takvim slučajevima mediji dovoljno ne ukazuju na problem, ne pristupaju mu fenomenološki i ne ukazuju direktno na štetne posljedice takvog govora po društvo.

Ukoliko izbjegavaju izvještavanje o spornom govoru ili ako čitaocima ne daju dodatno objašnjenje i činjenice važne za razumijevanje, mediji rizikuju da se svrstaju na stranu onih koji neprihvatljivi sadržaj objavljuju i da budu kanal kojim će se takvi sadržaji dalje širiti.

U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje u komentarima primjetan sporni govor. Posebno su problematični komentari usmjereni na žene koje se bave javnim poslom, LGBTQ osobe i pripadnike manjinskih naroda.

U komentarima čitalaca prisutno je relativizovanje problematičnih izjava, kao i istorijski revizionizam. Osim portala RTCG koji na Fejsbuku objavljuje oprezno birani sadržaj, nalozi ostalih analiziranih medija obiluju teškim uvredama, psovkama i spornim govorom. Mediji bi trebali razmotriti preuzimanje odgovornosti za sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama te pažljivije filtrirati komentare korisnika.

Tim pristupom pokazali bi da su odgovorni i odlučni u sprečavanju širenja uvredljivog govora i govora mržnje u javnoj komunikaciji. U suprotnom rizikuju gubitak kredibiliteta i sankcije.

Analiza je dio projekta „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“ koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji s partnerima, Institutom za medije Crne Gore i UL info, radi podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog govora, govora mržnje i dezinformacija, te proaktivnog pristupa u prevenciji u suzbijanju takvih oblika nedozvoljene i nezakonite komunikacije. Projekat je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Analiza je dostupna na linku.