Nadležni ne vide da vjerski predstavnici šire mržnju
Godinama unazad, za pravosudne organe, vjerski predstavnici nijesu širili nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju. Pa čak ni kad kažu da je Crna Gora projektovana da bude Ukrajina.
Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta za posljednje tri godine, pregledom presuda Viših sudova u Bijelom Polju i Podgorici, od sedam slučajeva koji se po krivičnom zakoniku Crne Gore, član 370 izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, nema krivičnog djela koje su počinili predstavnici vjerskih institucija.
U posljednjih pet godina pred institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore nije bilo predmeta povodom govora mržnje od strane vjerskih institucija ili njihovih predstavnika.
Dva slučaja pred sudom
Posljednji slučaj kojim se bavio Zaštinik je bio 2016. godine kada je sveštenik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Jovan Plamenac, prilikom dočeka Pravoslavne nove godine na Trgu u Podgorici, kazao: „Neka se crnogorski brk sa pederskih zadnjica vrati tamo gdje je i bio – kod naših slavnih predaka. Za dnevni list Dan je 18. 1. 2016 izjavio: Ako njima rastu brci ispod nosa, a nose ih na zadnjici – e to je sprdanje sa Crnogorcima, kojima je brk simbol časti, koji su onoga ko bi im se dotakao brka ubijali.“
Tri godine nakon toga, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je utvrdilo da u tim izjavama sveštenika Plamenca o LGBTIQ+ osobama nema elemenata krivičnog djela.
Prema mišljenju Obudsmana,koje je donešeno u maju 2016.godine, ocijenjeno je da je sveštenik SPC prvom izjavom iskazao uznemiravanje, dok je drugom postupao diskriminatorno govorom mržnje prema pripadnicima LGBTIQ+ populacije.
Pored ovog slučaja koji je procesuiran, javnosti je poznat i onaj iz 2011. godine, kada je mitropolit SPC Amfilohije u svojim propovijedima, govoreći o limenoj crkvi na Rumiji, između ostalog kazao „ko sruši crkvu, Bog njega srušio i njegovo potomstvo.”
Podgorički sud za prekršaje je na ovu kletvu mitropolita Amfilohija odgovorio tako što mu je izrekao opomenu 19. novembra 2012. godine.
Mitropolit Amfilohije je proglašen odgovornim za djelo za govor mržnje, a sudija se nije odlučila ni za novčanu ni zatvorsku kaznu, već za sankciju koja je izrečena sudskom opomenom.
Prema navodima optužnice, mitropolit Amfilohije je prvo, na Badnje veče u Baru proklinjao sve koji hoće da sruše limeni objekat na Rumiji, a u Podgorici, iste večeri, na loženju badnjaka ispred Hrama, je kazao:
“Samo pasja i lažna vjera može reći da treba srušiti crkvu na Rumiji. Što je drugo nego pasja vjera kada se iz usta nekoga ko kaže da je hrišćanin i pri tom mitropolit čuje da treba srušiti crkvu svete Trojice na Rumiji. Samo pasja i lažna vjera može tako govoriti pored ćivota Svetog Petra Cetinjskog.“
Mitropolit Amfilohije je sudu dostavio pisanu odbranu, u kojoj je naveo da je kletva onoga ko se usudio da ruši crkvu svete Trojice na Rumiji „sastavni dio proročkog jezika i crkve kroz vjekove“.
Tom presudom je okončan postupak protiv mitropolita koji je trajao duže od godinu i po dana i obilježen je konstantnim odlaganjem ročišta i zahtjevima odbrane za izuzećem tužioca i sudija.
Osim ovih slučajeva iz 2011. I 2016. godine, pred crnogorskim pravosuđem i Zaštitnikom se nije našao nijedan.
Javnost medjutim svjedoči brojnim izlivima spornog govora od strane predstavnika SPC. Od toga da gradajne zovu ustašama a Crnu Goru da je projektovana da bude Ukrajina.
Mitropolit SPC Joanikije je nekoliko puta tokom posljednje dvije godine one koji ne slijede politiku te institucije nazivao ustašama i pozivao na čišćenje od “ustašluka” .
Kao jedan od glavnih ciljeva djelovanja u Crnoj Gori, SPC smatra obnavljanje kapele na Lovćenu, koja bi, prema nastojanjima te vjerske organizacije trebalo da se sruši i da se napravi ona koju su podigli Karađorđevići, nakon što je Njegoševa oštećena .
Ta prvobitna kapela je oštećena u austrougarskom bombardovanju crnogorskih položaja na Lovćenu 1916. Godine. Njegoševa kapela nije bila oštećena do te mjere da je trebalo praviti novu – ipak kralj Aleksandar Karađorđević odlučio da bude ktitor novom objektu na drugoj mikrolokaciji, koji će umjesto Svetom Petru Cetinjskom posvetiti Svetom Đorđu, kao i rođenju svog sina, prijestolonasljednika Petra II Karađorđevića… To je objekat koji je zamijenjen Njegoševim mauzolejom, ali se to ne čuje iz stavova SPC danas u Crnoj Gori.
– Kapela na Lovćenu biće obnovljena kada dođe do sveopšteg pokajanja i kad se Crna Gora “očisti od ustašluka”, kazao je mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, Joanikije.
– Taj grijeh ćemo sprati kad napravimo otklon od zle komunističke misli i od kulta ličnosti Josipa Broza i kad se očistimo od ustašluka, koji je zahvatio donekle Crnu Goru”, rekao je Joanikije 27. jula na okruglom stolu na temu “Pedeset godina o razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu”.
Sredinom marta prošle godine, mitropolit Joanikije izjavio da su ‘događaji u Ukrajini posljedice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo’ kao i da je Crna Gora ‘projektovana da bude mala Ukrajina’.
U izvještaju State departmenta o vjerskim slobodama za Crnu Goru za 2021. godinu, a koji je objavljen prošle 2022. godine ukazano je na slučaj govora mržnje protiv muslimana i evangelističkih hrišćana.
– U novembru, lokalni portal „Berane Online“ je objavio članak u kojem se kritikovala distribucija evangelističke hrišćanske literature i biblija u Beranama. Portal je opširno citirao lokalnog popa SPC, koji je osudio evangelističku literaturu i rekao da su članovi te grupe „đavoli koji su ništa drugo do vukovi u jagnjećoj koži“ – piše u tom izvještaju.
https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/montenegro/
Ovaj slučaj, osim što je notiran u izvještaju State Departmenta, nije razmatran pred crnogorskim institucijama.
Nijesu poštedjeni ni pripadnici LGBTQ+ zajednice. Pojedine izjave sveštenika su doživjeli kao govor mržnje.
Nakon što je prošle godine zakazana deseta povorka ponosa, oglasila se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja je, za razliku od svih prethodnih godina, najavila moleban za ,,svetinju braka i očuvanje porodice“. To je učinjeno isto onako kao što su u Srbiji predstavnici SPC, takođe uoči Europrajda, organizovali proteste, litije i molebane kako bi spriječili tu građansku manifestaciju.
U saopštenjima Mitropolije crnogorsko-primorske, te u obraćanjima mitropolita Joanikija, parada je nazvana nemoralnom i razvratnom manifestacijom koja urušava tradicionalne vrijednosti, brak i porodicu.
U proglasu, koji je pročitao pred moleban podgorički paroh Predrag Šćepanović, navodi se da se učesnici Prajda “izopačenim vrijednostima koje propagiraju izruguju hrišćanskoj tradiciji, potkopavajući porodicu, narod i državu”.
Na ovakve izjave oštro su reagovali reakcije aktivisti i borci za ljudska prava koji su istakli su da je Prajd građanski protest i da ni na koji način ne ugrožava vrijednosti poput braka ili porodice. Oni su osudili izjave SPC upozoravajući da talas klerikalizacije koji je zahvatio Crnu Goru ponovo otvara zatvorena pitanja iz oblasti ljudskih prava.
Organizatori Parade ponosa su tokom manifestacije pozvali nadležne da ih zaštite od govora mržnje kojim je izložena njihova zajednica
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo izjavio je povodom potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom: “Ovaj njihov stav koji su potpisali to je, ne bih uvrijedio cigane, ali ciganski posao kroz igru, tancovanje.”
Reagovale su NVO Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” i Centar za afirmaciju romske i egipćanske populacije – CAREP.
– Potpisivanje temeljnog ugovora za koji mitropolit Mihailo smatra da je ne samo za Crnu Goru već i za ostale zemlje u okruženju štetan i za koji jedan dio crnogorske javnosti smatra da je izdajnički, predstavljajući metaforom “ciganska posla” dovodi cijelu romsku zajednicu u nepovoljan položaj. Na taj način se Romi karakterišu kao oni koji su skloni prevarama i nanošenju štete”, saopšteno je iz ove dvije NVO.
Oni su tražili da se mitropolit javno izvini romskoj zajednici, što on, prema dostupnim podacima nije učinio.
Nakon ovakvih izjava na društvenim mrežama i u komentarima na portalima uglavnom bude pokrenuta lavina uvredljivog i govora mržnje među građanima. Na to je ukazao i Zaštitnik. U odgovorima na pitanja da li je u Crnoj Gori i u kolikoj mjeri zabilježen govor mržnje, istakao da se od javnih ličnosti, posebno političara, vjerskih i drugih lidera, očekuje da čuvaju vrijednosti ljudskih prava od različitih prijetnji, uključujući vrijeđanje, homofobične poruke i pozive na nasilje.
– Međutim, iako nije bilo podnešenih pritužbi ni formalno vođenih predmeta u naznačenom periodu, Zaštitnik je više puta u javnim izlaganjima i reagovanjima ukazivao na važnost očuvanja međuvjerskog i međunacionalnog sklada, tolerancije, međusobnog poštovanja i uvažavanja – kazali su iz kancelarije Zaštitnika.
Istakli su da su više puta pozivali na suzdržavanje od izjava koje prave i produbljuju podjele po ovoj osnovi i ukazivali na negativne pojave koje naurušavaju međuetnički i međukonfesionalni suživot i sklad u Crnoj Gori.
– S tim u vezi, isticali smo važnost uloge upravo predstavnika vjerskih zajednica, da utiču na smirivanje tenzija i budu primjer građanima u promociji i poštovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti – istakli su iz institucije Zaštitnika.
Zaštitnik smatra da vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju određeni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi, ali i odgovornost i obavezu da tim javnim nastupima, u skladu sa svojom društvenom pozicijom, i da ne narušavaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima se obraćaju ili o kojima saopštavaju sopstveni stav.
Napomenuli su i su dobili veliki broj reagovanja koji su se odnosili na slučajeve skrnavljenja vjerskih objekata.
– Sporadični, ali nažalost i dalje aktuelni incidenti ovog tipa, kojima se izražava vjerska i nacionalna netrpeljivost, opominju da je potrebno više raditi na snaženju vrijednosti tolerancije i poštovanja vjerskih sloboda i osjećanja – poručili su iz institucije Zaštitnika.
A da je mišljenje vjerskih predstavnika važno, potvrđuje i istraživanje koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju.
Većina ispitanika, njih 88,4% izražava pripadnost nekoj od religija, dok svega 11,5% njih saopštava da ne pripada ni jednoj. Među ispitanima, 43,8% smatra svoju religiju najispravnijom, dok se 47,8% ne slaže sa takvom tvrdnjom. Većina ispitanika koji su se izjasnili kao pripadnici islamske vjerske zajednice i Srpske pravoslavne crkve smatraju svoju religiju ispravnijom od drugih.
Ovaj članak je urađen u okviru projekta “Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji Institut za medije Crne Gore organizuje u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i UL info uz podršku Evropske unije kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija.
Sadržaj je isključivo odgovornost autorke i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.