EU u akciji – može li se stati na kraj govoru mržnje na internetu

Priredila: Milica Bogdanović

Govor mržnje i dezinformacije koje podrivaju demokratiju i ljudska prava u zemljama Evropske unije, natjerali su ovaj savez da ozbiljno razmisli o novim regulatornim inicijativama koje će suzbiti štetne pojave. Međutim, složenost ove oblasti – regulacije onlajn sadržaja nosi rizik od neopravdanog i prekomjernog ograničavanja slobode izažavanja, te u zemaljama EU pokreće ozbiljnu debatu stručne javnosti. 

Dok se pojedine članice posljednjih godina oslanjaju na institucije koje treba da obezbjede sprovođenje usvojenih zakona u ovoj oblasti, dio njih uvodi mehanizme samoregulacije i odgovornost prebacuje na onlajn platforme koje treba dosljedno da sprovode svoja pravila za korišćenje. Paralelno s tim, EU finansira različita istraživanja, praćenja, izvještavanja i umrežavanja kako bi se zajedničkim snagama vodila borba protiv govora mržnje i dezinformacija. U tim inicijativama učestvuju i zemlje koje nijesu članice EU, poput Crne Gore i drugih zemalja iz regiona, a koje se takođe suočavaju sa rastućim trendom uvredljivog govora i govora mržnje u onlajn sferi. U našim zemljama uređenje ovog pitanja još nije došlo na dnevni red lokalnih institucija već se borba protiv govora mržnje i dezinformacija uglavnom oslanja na institucije koje procesuiraju kreatore ovakvog sadržaja i civilni sektor koji se bavi prevencijom. 

Kakav je regulatorni i samoregulatorni okvir u Crno Gori, kada je u pitanju spriječavanje govora mržnje i dezinformacija, možete pročitati u pregledu koji je uradio Institut za medije ovdje.

U ovom pregledu izdvajamo samo neke od regulativa koje postoje na nivou EU, dok cjelokupni pregled regulacije i samoregulacije, te pozitivne i negativne strane novih propisa, možete pronaći u analizi koju je uradila mreža SEENPM, u okviru projekta ,,Snažni – Mediji bez mržnje i dezinformacije” ovdje.

Zakon o digitalnim uslugama (DSA) je zakonski prijedlog Evropske komisije  koji ima za cilj da unaprijedi trenutnu regulativu digitalnih usluga u EU , posebno u vezi sa nelegalnim sadržajem (uključujući nelegalni govor mržnje na mreži), transparentnim oglašavanjem i dezinformacijama.

Zakonski prijedlog je podnijet na usvajanje Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu u decembru 2020. Očekuje se da će procedura usvajanja trajati do sredine 2022. godine.

Ovim predlogom bi se, između ostalog, uvela nova obaveza na platformama da otkriju regulatorima kako njihovi algoritmi funkcionišu, kako se donose odluke o uklanjanju sadržaja i na koji način oglašivači targetiraju korisnike. Mnoge njegove odredbe primjenjuju se samo na platforme koje imaju više od 45 miliona korisnika u EU, a to su Fejsbuk, Jutjub, Tviter i Tiktok. Ako se ne pridržavaju novih zakonskih regulativa ove kompanije rizikuju da budu novčano kažnjene u iznosu do šest odsto njihovog godišnjeg prihoda. 

Uz to, Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2018. godine je utvrđeno da audiovizualne medijske usluge ne smiju sadržati podsticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje, etničkog ili socijalnog porijekla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva. Podsticanje na terorizam i zaštita maloljetnika su takođe propisane, te se Direktiva odnosi na sve audiovizualne medije, tradicionalne televizijske emisije, ali i usluge audiovizuelnih medija na zahtjev.

Pojedinačne zemlje EU, poput Njemačke i Austrije, donose regulative koje nalažu društvenim medijima na internetu da brzo uklone govor mržnje, lažne vijesti i druge ilegalne sadržaje. Od 2018. godini u Njemačkoj je na snazi Zakon o zaštiti na mreži (NetzDG), koji se naziva i Fejsbuk zakon. Ovaj propis je osmišljen da prisili društvene mreže da efikasno nadgledaju i uklanjaju opasan sadržaj.

U tekstu ,,Regulacija zabranjenih i štetnih onlajn sadržaja u uporednoj praksi“ se navodi da se onlajn platforme koje su dostupne u Njemačkoj suočavaju sa kaznama do 50 miliona eura ako sporni sadržaj sistematski ne uklanjaju. Zakon se odnosi na društvene mreže i medijske portale s više od dva miliona korisnika (gdje pripadaju Fejsbuk, Tviter i Jutjub) koje moraju reagovati u roku od 24 sata nakon što su upozorene na objavu nezakonitih sadržaja.  NetzDG nije izazvao masovne zahtjeve za uklanjanje sadržaja. Stope uklanjanja među tri velike platforme kretale su se od 21,2 posto za Facebook do samo 10,8 posto za Tviter u prvih šest mjeseci.  

Kao dio regulatornog paketa protiv govora mržnje na internetu, Austrija je od 2021. uvela nove obaveze za onlajn komunikacione platforme. Novi Zakon o komunikacionim platformama primjenjuje se na domaće i strane provajdere profitnih komunikacionih platformi koji imaju više od 100 hiljada korisnika u Austriji ili prihode u Austriji veće od 500 hiljada eura. Međutim, EU je postavila pitanje zašto Austrija sada donosi sopstveni set pravila dok je u izradi Zakon o digitalnim uslugama, koji ima za cilj da na nivou EU uskladi mnoge stavke koje reguliše Austrijski zakon o komunikacionim platformama. 

I Francuska je Zakonom protiv manipulacije informacijama iz 2018. željela je da spriječi rasprostranjeno i izuzetno brzo širenje lažnih vijesti putem digitalnih alata, posebno putem kanala koje nude društvene mreže i mediji pod utjecajem stranih država, te da uspostavi odgovornost za digitalne platforme koje je izbjegavaju. 

Kompleksne akcije za suzbijanje govora mržnje i dezinformacija, koje je do sada preduzimala Unija i zemlje članice, nastaviće da podstiču debatu i kritike sve dok se ne pronađe prihvatljivi balans između prava na slobodu izražavanja i širenja štetnog sadržaja. Uspješne akcije EU moraju primjer zemljama koje nijesu članice da primjenom novih regulativa spriječe podrivanje demokratije i osiguraju poštovanje ljudskih prava. 

Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku  Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.