Piše: Svetlana Vlahović, novinarka

Direktori osnovnih škola u Podgorici poslali su početkom decembra nastavnicima i učiteljima upozorenje da obrate pažnju na ponašanje djece. Razlog je bila pojava profila „Teta“ na internetu.

„Molimo razredne starješine i učitelje da skenu pažnju roditeljima i učenicima, kao i da ukoliko roditelji i nastavnici primijete drastične promjene u ponašanju djece, odmah obavijeste policiju“, pisalo je u obavještenju.

A sve je počelo od toga što se majka jedne od djevojčica, koje su dobile takve poruke, obratila policiji i podnijela krivičnu prijavu. Nakon razgovora sa roditeljima policija se zatražila od kolega iz inostranstva sve informacije o tom profilu.

“Ne radi se ni o kakvoj sekti, ne radi se o nikakvom udruženju koje bi jednostavno natjeralo djecu da izvrše neku štetu protiv sebe odnosno da izvrše samoubistvo i da se samopovređuju, radi se jednostavno samo o povjerenju koje je maloljetno lice iz Crne Gore steklo u jednu osobu koju je upoznalo posredstvom društvenih mreža”, saopštio je tada Jakša Backović iz Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Stručnjaci upozoravaju da se nikada ne zna u kojem smjeru može otići komunikacija s nepoznatom osobom u virtuelnom svijetu. Ponekad djeca imaju više povjerenja u nepoznate osobe koje srijeću posredstvom društvenih mreža i na društvenim mrežama nego u svoje roditelje, upozoravaju iz policije.

Bezbjednost na internetu samo je jedna od tema predavanja koje policijski službenici već dvije godine drže djeci. Cilj je da se djeca školskog uzrasta upoznaju sa opasnostima sa kojima se mogu susresti dok koriste društvene mreže i uopšte na internetu, kao što su potencijalno lažno predstavljanje, posebno od punoljetnih osoba koje se predstavljaju kao njihovi vršnjaci,  i sajber buling koji se obično odnosi na vršnjačko nasilje u sajber prostoru.

Policajci uče djecu da štite svoje naloge, obazrivo koriste društvene mreže, ne objavljuju lične podatke o sebi i porodici, ne dopisuju se sa nepoznatim osobama, kao i da prijave roditeljima i policiji svaku vrstu eventuanog uznemiravanja i zloupotrebe njihovog sadržaja ili povjerenja.

No, da li je to dovoljno?  “Kao društvo, ne djelujemo preventivno niti preventivne mehanizme integrišemo u naše javne politike, pa se, nažalost, uvijek borimo sa posljedicama”, smatra dr Vuk Vuković koji je doktorirao upravo na temi  “Društveni mediji: uticaj novih tehnologija na upravljanje komunikacijama.”

A takva borba svedena je na individualni nivo, tj. na dvije potencijalne strategije prevazilaženja problema, kaže Vuković.

“Prva se tiče medijske pismenosti i načina na koji djecu opismenjujemo u ovom polju. Iskreno se nadam da će medijska strategija koju svi željno iščekujemo u značajnom obimu obuhvatiti oblast medijske pismenosti, iako mi je žao što nećemo dobiti strateški akt koji se tiče isključivo medijske pismenosti, kao mnogo šire društvene teme”, kaže on.

Druga strategija se tiče, kako ističe naš sagovornik, opšte pedagogije, odnosno vaspitanja, s obzirom na činjenicu da već postojeće „vaspitne teme“ migriraju u polje digitalne kulture.

“ One nisu mnogo drugačije u odnosu na izazove s kojima se roditelji svakako susreću – gdje su granice komunikacije i kontakta sa nepoznatim osobama; kako odgovoriti na vršnjačko nasilje; kako prevazići konflikte…”, kaže Vuković.

Mora se djelovati, smatra, i ka djeci i ka roditeljima i sve u okviru medijskog opismenjavanja.

“To djelovanje, u Crnoj Gori, i dalje je svedeno … na to koliko su i djeca i roditelji spremni da rade na sebi i preveniraju potencijalne probleme digitalne kulture. Ukoliko želi, država ovo polje može rješavati sistemski – strategijom medijske pismenosti, obaveznom edukacijom od osnovne škole, prilagođenim igrama i vježbama upoznavanja sa medijima i medijskom kulturom od ranih razvojnih faza, zakonima i kaznenom politikom, itd… “, kaže on.

Vuković poručuje da se mora uzeti u obzir da su današnja djeca rođena u digitalnoj kulturi, pa treba naći prilagođen, zajednički jezik sa njima.

I profesorica javnog mnjenja i medijskih studija na Univezitetu u Beogradu Snježana Milivojević smatra da je dobro je da se u digitalno obrazovanje uključe škole. “ To aktualizuje njihovu ulogu i razvija povjerenje kod djece da i znanja o digitalnom svijetu očekuju u školi a ne samo među vršnjacima ili na mrežama”, kaže ona.

Ona, medjutim, dodaje da nije dobro da se škole u ovaj razgovor uključuju samo kriznim povodima ili u nekoj vrsti ‘policijske’ akcije.

 “To širi atmosferu straha i osjećanja da su škole  tu samo  da ‘gase požar’. Digitalno , medijsko, informaciono obrazovanje mora biti sastavni dio redovnog obrazovanja, uključeno u nastavne programe, jer se odnosi na svijet u kome djeca već žive”, ističe naša sagovornica.

Naši sagovornici su saglasni da je medijska pismenost posljednjih dvije decenije evoluirala u čitav  novi pogled na svijet koji je potreban da razumijemo digitalno okruženje. Zato Snježana Milivojević poručuje da “ona ne znači samo nove teme ili nove nastavne jednice, nego novi pristup u obrazovanju. Taj pristup mora biti iz ugla prava djeteta a ne protektivnog posmatranja djece kao objekta zaštite odrasilih. Djeca nisu samo ‘mali ljudi’ koje roditelji, nastavnici i institucije štite od opasnosti na Internetu. Oni su aktivni učesnici koji se na Internetu druže, igraju, uče”, kaže ona.

 I zato su često djeca u ovoj oblasti često ‘pismenija’ od roditelja jer imaju bolji odnos sa tehnologijom. “Sa druge strane tek razvijaju svoje kritičke sposobnosti i u tome im je neophodna sardanja i roditelja i škole i cijele zajednice. Roditelji često nisu u mogućnosti da djeci pomognu, ne samo da ih zaštite, zato što i sami ne razumiju digitalno okruženje,” kaže profesorica Univerziteta u Beogradu. i zato poručuje da “djecu treba učiti da pored zaštite od neželjenog sadržaja djecu treba učiti da brinu o svojoj privatnosti. Pravila koja poštuju u realnom svijetu važna su i u digitalnom jer podaci koje dobrovoljno ostavljaju na internetu mogu da budu korišćeni na njihovu štetu.”

“Poplava ekstremizma, teorija zavjere, lažnih vijesti koje su u pandemiji preplavile internet stalno podsjećaju da nisu samo djeca lake mete manipulacije i da su nova znanja za digitalno doba potrebna svima,” zaključuje Milivojevićeva.

Iz crnogorske policije je zvanično saopšteno da sve ukazuje da je profil „Teta“ iz Hrvatske. Saopšteno je da su službenim putem obavijestili NCB Interpol Hrvatske i tražili da im dostave neophodne podatke ukoliko ih imaju za navedeni profil kao i da li imaju istih problema.

Ne znamo da li su dobili odgovor. Iz policije za potrebe ovog teksta nijesmo dobili odgovore na sva pitanja koja smo im poslali.

Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku  Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.