USTOLIČENJE JOANIKIJA I PROTESTI: „Vještina provjeravanja“ koja je izostala

PIŠE: Ivan Čađenović, novinar

Podgorica, 25. Septembra 2021. – Dok se, poučeni iskustvima ratnih devedesetih, većina građana Crne Gore plašila da može leći krv uoči ustoličenja mitropolita Crnogorsko primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju, pravi rat se odvijao se u medijima.

Sagovornici Institita za medije ocjenjuju da su mediji o dogadjaju koji je ocjenjivao kao visoko rizičan, izvještavali u skladu sa svojim ideološkim okvirima, te da su gradjani da bi znali pravu istinu morali da čitaju ili gledaju više medija.

Pojedini mediji su uoči ustoličenja danima “pumpali” atmosferu, objavljivali neprovjerene informacije, dizali tenzije.  U ovom tekstu ćemo se, medjutim, baviti sa dva sporna slučaja izvještavanja na sam dan ustoličenja.

Vijesti i molotovljev koktel“:  Već 5. septembra rano ujutru, prije svitanja, društvenim mrežama i portalima širili su se snimci obračuna policije sa građanima, koji su protestovali na Cetinju. Na snimcima se već vidjelo da je policija upotrijebila suzavac i da je počelo sa probijanjem barikada. Povod za takvu reakciju policije, koja je prethodnog dana gotovo mirno posmatrala građane kako blokiraju regionalni put Cetinje-Podgorica i Cetinje-Budva, još nije bio poznat.

Portal Vijesti je rano ujutru, u 6:16 časova objavio da im je iz kabineta premijera zvanično saopšteno da su demonstranti na Cetinju bacili „molotovljev koktel“ na policiju. Oni u toj vijesti direktno nijesu napisali da je „molotovljev koktel“ bio povod za reakciju policije, ali su je tako protumačili brojni građani i regionalni mediji, koji su se „zakačili“ na tu informaciju.

„’Na policiju na Cetinju je bačen Molotovljev koktel’, tvrde iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore. U izjavi dostavljenoj ’Vijestima’ iz Kabineta je zvanično saopšteno da su demonstranti navodno bez ikakvog povoda na više lokacija napali policiju. Policija je intervenisala bacivši suzavac.”

Nakon toga je voditelj Televizije Vijesti u sedam časova prenio objavu svojih kolega sa portala, da im je saopšteno da je „policija intervenisala nakon što je na nju bačen Molotovljev koktel“.

Prvi demantiji ove vijesti su se pojavili nakon manje od sat vremena. U živom uključenju sa Cetinja novinarka TV Vijesti saopštilaj e da nije vidjela bacanje Molotovljevog koktela, i da tu informaciju ne može potvrditi.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović na svom tviter nalogu objavio je da je intervencija policije započela nakon što je savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović pokušao da probije kordon policije. On je to ponovio u centralnom dnevniku TV Vijesti, gdje je ujedno i demantovao informaciju da je intervencija počela bacanjem „molotovljevog koktela“. On je, međutim, pokazao fotografiju jednog od demonstranata kako u ruci drži flašu iz koje viri nešto nalik krpi, što zaista podsjeća na „molotovljev koktel“. Međutim, utvrđeno je da je fotografija nastala gotovo tri sata nakon sukoba policije i demonstranata.

Dan kasnije na portalu „Vijesti“ objavljen je video snimak navodnog bacanja „molotovljevog koktela“, što, kako je pisalo, „potvrđuje ranije pisanje portala ’Vijesti’“. Na snimku se vidi da je neko na policiju bacio neki predmet, policija se sklanja i ispred njih se pojavljuje plamen.

„Sa snimka se ne može jasno utvrditi satnica, odnosno da li se radi o napadu o kom je Vlada obavijestila javnost“, navodi se u članku koji prati snimak“, navele su tada Vijesti.

Međutim, ubrzo nakon toga utvrđeno je da se snimak dogodio nekoliko sati nakon što je počeo obračun policije i građana, kao i da nije nastao u glavnoj ulici u kojoj su započeli sukobi, već u nekoj od sporednih ulica. Gostujući u emisiji „Načisto“ na TV „Vijesti“ Abazović je potvrdio da je snimak navodnog bacanja „molotovljevog koktela“ nastao znatno kasnije od trenutka kada su počeli sukobi na Cetinju.

Sa portala raskrinkavanje.me saopštili su da je povodom ove informacije „kabinet predsjednika Vlade postupio neodgovorno i objavio informaciju koja nije bila provjerena“.

„Znamo da tu informaciju nijesu provjerili ni mediji koji su je objavili. Iako bi se u nekim normalnim okolnostima izjava iz Kabineta premijera smatrala dovoljno pouzdanim izvorom, u ovakvim situacijama i sa objavama koje doprinose već stravično podignutim tenzijama mora se štreberski držati novinarskih pravila i sve provjeravati. Međutim, ne znamo ko je personalno dao ovu informaciju Vijestima i da li će za to snositi odgovornost. Ko je osoba koja se odvažila da se u ovim okolnostima igra sa javnošću i građanima i građankama Crne Gore”, navodi se na portalu, koji se godinama bavi raskrinkavanjem dezinformacija i lažnih vijesti.

 RTCG objavila da se pucalo na policiju:  Dok su sukobi na Cetinju između policije i građana trajali, javni servis Radio-televizija Crne Gore (RTCG) objavio je 5. septembra u 9:35 časova da je na Cetinju “pucano na policiju”. Informaciju, za koju ni do danas danas nijesu pruženi dokazi, prenijeli su brojni regionalni mediji.

„Kako je potvrđeno Televiziji Crne Gore, pucano je na policiju iz vatrenog oružja, ali bez posljedica“, saopštila je novinarka iz studija.

U gotovo identično vrijeme, i na portalu RTCG je objavljena informacija o upotrebi vatrenog oružja, ali bez tvrdnje da je pucano na policiju.:

„Na barikadi na Belvederu došlo je do upotrebe vatrenog oružja, zvanično je potvrđeno RTCG-u iz Uprave policije. Nije bilo povrijeđenih.“

Međutim, dokazi koje je javnosti ponudio javni servis ne nude mnogo razloga koji bi mogli navesti novinare RTCG-a da povjeruju u ovu informaciju. Generalni direktor RTCG Boris Raonić obećao je da će objaviti snimak koji dokazuje istinitost sporne informacije. Nekoliko dana kasnije, 9. septembra Portal RTCG „ekskluzivno objavljuje audio snimak na kojem se čuje komunikacija šefa Centra bezbjednosti Podgorica, Gorana Jokića, koji preko radio veze upozorava pripadnike policije da se čuju rafali na barikadi na Belvederu“.

Snimak nije išao u prilog tvrdnjama menadžmenta javnog servisa. Na snimku se čuje razgovor pripadnika policije koji Jokiću govori da na Belvederu ima „više vatrenog oružja“. Komandir mu nakon toga naređuje da „se zaštite“ u slučaju da pucaju na njih. Što eksplicitno dokazuje da do tog trenutka niko nije pucao na policiju.

Raonić je kasnije gostujući na Radiju Crne Gore, kazao da im je informacija zvanično potvrđena iz Uprave policije. Iz Uprave policije su Pobjedi potvrdili da novinaru RTCG-a ova informacija jeste saopštena iz tog državnog organa:

„Televiziji Crne Gore potvrđeno da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u odnosu na policijske službenike, što je proizilazilo iz informacija kojim se u tom trenutku raspolagalo i objektivnih okolnosti koje su dovele i do izdavanja naredbi za zaštitu (u smislu adekvatnog zaklona) policijskih službenika nakon što su se začuli pucnji iz vatrenog oružja“, navodi se u nepotpisanom odgovoru Uprave policije.

Zvaničnici iz Vlade Crne Gore i Uprave policije saopštili su da su kod barikade na Belvederu pronađene čaure, ali još nijesu pružili dokaze da li je pucano na službenike policije. Naveli su da tužilaštvo i dalje vodi istragu po ovom pitanju, koja će pokazati šta se desilo tog dana.

Iz portala raskrinkavanje.me ocijenili su da je Televizija Crne Gore „neodgovorno i u najmanju ruku preuranjeno, objavila ovu informaciju“.

„Ne možemo sa sigurnošću zaključiti da je informacija netačna, ali znamo da „ekskluzivni audio“ koji je objavila RTCG nije dokaz tvrdnje da je na policiju pucano iz vatrenog oružja… Znamo i to da je odgovornost medija u kriznim i tenzičnim situacijama ogromna, a odgovornost javnog servisa još i veća. Znamo da medij mora preduzeti sve moguće mjere da provjeri tačnost svog izvještaja, a da se glasine, pretpostavke i nezvanične informacije moraju nedvosmisleno naznačiti kao takve“, navodi se na portalu raskrinkavanje.me.

Istraživačica medija i saradnica na Fakultetu političkih nauka Dragana Žarić za Instutut za medije kaže da se o događajima na Cetinju nije izvještavalo objektivno.

„Izvještavali su kako inače izvještavaju – u fokus su stavljali i naglašavali one momente koji odgovaraju njihovom ideološkom okviru. Mediji bliski bivšoj vlasti forsirali su tezu o prekomjernoj upotrebi policijske sile, zatim već izlizanu tezu o ‘okupaciji’, a mediji bliski sadašnjoj vlasti isticali su da su demonstranti ekstremni i nasilni. Onaj koji je želio da sazna šta se na Cetinju dešava, morao je pratiti više medija i sakupljati istinu prosutu u djelove“, navodi Žarić.

Komentarišući sporne informacije kaže da brzina plasiranja informacija najčešće podrazumijeva površne i neprovjerene informacije.

“Na pitanje da li je u konkretnim slučajevima bilo trke za bržom objavom ili je postojala loša namjera, tačan odgovor je vjerovatno – kombinacija. Treba napomenuti i da je bilo još vijesti u drugim medijima čiji je kredibilitet pod znakom pitanju”, pojašnjava ona.

Tvrdi da je kod nas odavno postala praksa da se informacije plasiraju bez provjere, a nedovoljno se govori o pozadini takve prakse – korumpiranim urednicima i novinarima bez znanja.

“Da biste shvatili da nekome služite zbog ličnih koristi morate da razumijete društveni kontekst, često ne samo lokalni, već i globalni. A da biste se usprotivili takvoj praksi treba nešto veće i od znanja – sloboda”, ocjenjuje Žarićeva.

Dugogodišnji novinar Duško Vuković za Institut za medije kaže da je novinarstvo „vještina provjeravanja“, a da su novinari dužni da provjeravaju dok se ne utvrdi istina.

„Onda kada se informacije ne mogu provjeriti, a procijeni se da su informacije važne sa stanovišta javnog interesa i da ih treba objaviti, onda su mediji dužni da publici otkriju šta su sve uradili da bi informaciju provjerili i zašto u tome nijesu uspjeli. Takođe su dužni da nastave sa provjeravanjem sve dok pitanje istine ne bude zatvoreno“, pojašnjava on.

Ocjenjuje da su mediji tokom protesta 4. i 5. septembra izvještavali „uglavnom onako kako bi udovoljili svojoj publici“.

„A publike su nam raznolike i uglavnom drže do sopstvene istine“, kaže Vuković.

Koliko je zaista važno, posebno u ovakvim situacijama, da mediji drže do istine i da provjeravaju informacije objasnila je slovenačka ekspertkinja za medije i univerzitetska profesorica Sandra Bašić-Hrvatin.

„Jedna od prevladavajućih interpretacija je – da je rat na prostoru bivše Jugoslavije najprije počeo u medijima, da su oni pripremili teren i da je sve ono što se kasnije događalo postalo moguće i na neki način normalno“, kazala je Bašić-Horvatin.

Za nauk ko hoće da čuje.

Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Evropske unije i Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.