Da ima kvalitetnog programa, djeca bi ga gledala
Piše: Vesna Zeković, novinarka – saradnica
Bila su to srećna vremena, gledali smo crtani nakon večernjeg dnevnika, dječje emisije Duška Radovića i čuveni ,,Tobogan” – ovako se starije generacija prisjećaju svog djetinjstva uglavnom nezadovoljni medijskim sadržajem koji danas gledaju njihova djeca.
Ima li na crnogorskim televizijama programa prilagođenog novim generacijama?
Mladi odgovaraju da na televizijama nema programa koji bih zainteresovao i zbog toga odlutaju u svijet jutjubera, video igara i društvenih mreža.
Na jednom od seminara koje je organizovao Institut za medije, učesnici, srednjoškolsci su rekli da nema. Preciznije, da ne gledaju televiziju, da nema sadržaja koji može da im privuče pažnju. Urednica naučno-obrazovnog programa TVCG-a Sanja Blečić odgovorila je tada da na javnom servisu sadržaja ima u dovoljnoj mjeri, ali da je izazov kako ga u digatalnom dobu približiti mlađoj populaciji.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na odsjeku novinarstva i urednik dokumentarne emisije na TVCG, Miomir Maroš, smatra da u medijima nema dovoljno sadržaja koji uključuje mlade i bavi se njima bliskim temama, „ali i da je pitanje je kako se njima u vremenu jakih tehnologija približiti”.
,,Čini mi se da javne servise počinju da gledaju tek kao svršeni studenti, jer u međuvremenu su na internetu i na društvenim mrežama, te specijalizovanim kanalima. To je složeno pitanje koje zahtijeva stručnu i naučnu raspravu, te dolazak do eventualnih novih rješenja”, kaže on.
I David Vukićević, rukovidilac koordinacionog tima Inoškolci iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ je saglasan da u medijima nema dovoljno sadržaja koji odgovara na zahtjeve i potrebe mladih.
„ Medijski prostor treba unaprijediti sadržajem, koji će kreirati mladi i gdje će moći da iznesu svoja mišljenja. Osim ovoga, potrebno je organizovati više kvizova znanja u medijima. Vrijednosti koje čovjek nosi, izgrađuju se od rođenja. Stoga je neophodno da mladi budu zastupljeni u svakom mediju na dnevnom nivou, što nam daje vjetar u leđa za usavršavanje postojećih i sticanje novih kompetencija”, kaže on.
Istraživanje UNICEF-a je pokazalo da djeca uzrastu od 12 do 17 godina provode vrijeme ispred nekog ekrana dnevno oko osam sati. Takođe, djeca i mladi najviše prate TV kanale u kojima dominiraju sportski, zabavni, filmski i program dokumentarnog tipa. Većina omiljenih kanala spada u inostrane kablovske TV stanice što ukazuje na njihovu veću sposobnost da odgovore potrebama djece i mladih. Ovo dodatno ukazuje na izazove sa kojima se suočava domaća medijska produkcija i Javni servis RTCG, navodi se u istaživanju.
Nakon godinu dana pauze zbog koronakrize djeca i mladi ponovo na javnom servisu mogu pratiti TV Dnevnik za mlade.
Na mladima prijemčiv način obradjuju se sve one teme koje ih zanimaju – školska dešavanja, manifestacije, online predavanja, konkursi, ali i teme o uticaju društvenih mreža i promjenama u digitalnom i online svijetu.
Wadada vijesti Crna Gora se prave po međunarodno poznatom formatu TV dnevnika za mlade Wadada News for Kids koji se emituje u preko 20 zemalja širom svijeta, a uspostavila ga je holandska neprofitna organizacija Free Press Unlimited.
Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da je Wadada TV dnevnik za mlade jedna od najpopularnijih emisija među porodicama, da ga prate i roditelji jer se radi o informativnom programu koji se, između ostalog, bavi i istim temama kao i Dnevnik za odrasle, ali ih obrađuje na način koji je djeci i mladima lakši za razumijevanje i zanimljiviji za praćenje.
Da li je kod nas takav slučaj?
Urednica dnevnika za mlade Milica Đurović , je mišljenja da je od velike važnosti proizvoditi sadržaj koji okupira vrijeme mladih jer im se na taj način pruža prilika da imaju svoj prostor u medijima.
,,Nije svaki format podoban niti dovoljno kvalitetan za njihov uzrast. Zato se trudimo da im ukažemo na važne činjenice – da moraju da biraju sadržaj po određenim parametrima, da dobro provjeravaju izvore sa kojih primaju informacije“, kazala je ona.
Đurović podsjeća da Javni servis ima obavezu da emituje program koji u sebi ima elemente obrazovnog, zabavnog, šaljivog, ali po standardima koje propisuje zakon i etički kodeks novinara.
Naši sagovornici su saglasni da je medijska pismenost za mlade važna kako ne bi postali robovi medijskih manipulacija. U tome, ističu, ključnu ulogu treba da ima Javni servis.
Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.