Klik do zdravlja: I mediji u borbi protiv „pandemijskog zamora“

PIŠE: Borislav Višnjić

U Crnoj Gori je od početka masovne imunizacije, prije nešto više od mjesec, barem jednu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo oko 30 odsto, a revakcisana četvrtina punoljetnih građana.

Nadležne zdravstvene institucije, u početku kritikovane zbog kašnjenja vakcina, imunizaciju su, gotovo je jednoglasna ocjena svih koji su primili vakcine, odlično organizovale.

Ipak, skoro svakodnevo opada interesovanja za imunizaciju na šta ukazuje pad broja dnevno vakcinisanih građana. Zato je ključno pitanje – da li je dobro organizovana kampanja da se građanima objasni značaj vakcinacije? Kakva je u tome uloga medija? Kojim kanalima se šire dezinformacije i da li postoji pravi odgovor da se tome stane na put?

Tim za provjeru činjenica Raskrinkavanje.me je od početka godine, identifikovao i razotkrio više od 120 dezinformacija o vakcini protiv COVID-19. Medijske manipulacije o ovoj vakcini čine čak 40 odsto od ukupnog broja dezinformacija koje je ova platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) analizirala. Dominantan izvor dezinformacija o vakcini su društvene mreže, odnosno dobro povezane i koordinisane mreže antivakcinaškog pokreta. O kolikom se problemu radi ukazuje i to da je istraživanje koje je uradio Institut za medije pokazao da su društvene mreže vrlo značajan izvor informisanja, drugi po popularnosti nakon televizije. Društvene mreže svakodnevno prati 59% građana.

Da i građani Crne Gore najviše dezinformacija o koronavirusu pronalaze na društvenim mrežama potvrdilo je istraživanje koje je početkom juna objavio Digitalni forenzički centar (DFC).

Gotovo polovina ispitanika navelo je da su primijetili „lažne vijesti“ i dezinformacije o koronavirusu i vakcinama protiv koronavirusa, i to najviše društvenim mrežama (64,9 odsto), portalima (47,9 odsto) i televiziji (31 odsto).

Zanimljivo je međutim da skoro polovina ništa nije uradila kada je primijetila lažnu vijest u medijima, a skoro isto toliko je samo popričalo sa prijateljima i porodicom. Samo devet odsto je podijelo i naznačilo da se radi o lažnoj vijesti.

Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću kažu da sprovode opsežnu kampanju “Od tebe zavisi”, da je preko 300 hiljada crnogorskih domaćinstava uz račun za struju primilo informativnu brošuru sa najvažnijim podacima o benefitima i načinu vakcinacije, da je u toku i bilbord kampanja.

,,Istovremeno, vakcinaciju promovišemo na društvenim mrežama kroz redovne objave i promo sadržaj. Kampanju sprovodimo i podržavamo kroz štampane medije, radio program i brojne projekte privatnog i NVO sektora”, kaže urednik portala covidodgovor.me Dražen Vujović.

Najviši državni zvaničnici nijesu se, međutim, proslavili u primanju vakcine. Prvi su se vakcinisali potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, kasnije i predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Milo Đukanović, pak, tvrde da imaju antitijela.

Stručnjakinja za odnose sa javnostima, Adrijana Husić, smatra da se sa medijskom kampanjom za vakcinaciju kasnilo.

,,Svjesni otpora koji se od početka javljao ka vakcinama, mišljenja sam da je kampanja za koju su institucije zdravstvenog sistema zadužene, morala krenuti ranije. Izostao je integrisani 360 stepeni pristup, a kampanja nije išla u talasima ili fazama i zato smo izgubili momentum. Svjesni smo da smo imali izazova u nabavci vakcina, ali da se sa kampanjom krenulo ranije, do prvog kontingenta bi vjerovatno već preležali neke ,dječije bolesti’ kojima smo kao društvo skloni”, kazala je ona.

Naši sagovornicu su saglasni da se za slanje važnih poruka moraju koristiti različiti mediji.

Upitan putem kojih medija se najbolje mogu plasirati poruke koje će i dalje motivisati ljude da se vakcinišu, Vujović ističe da su u prvom dijelu kampanje ciljali prvenstveno stariju populaciju, tako da je u tom periodu fokus bio na tradicionalnim medijima poput televizije.

Ocjenjuje da su mediji dali veliki doprinos promociji vakcinaciji, kako kroz podršku kampanje Vlade, tako i samostalnim izvještavanjem. Jedino na taj način, smatra Vujović, možemo očekivati da zadržimo interesovanje građana za vakcinaciju i u narednom periodu.

Husićeva, posebno upozorava na uticaj društvenih mreža i širenje dezinformacija na njima koje nije lako iskontrolisati. Da bi se to spriječilo, napominje, potrebna je efikasna strategija, ali i drugačiji medijski izvještaji kako bi se vakcinacija zadržala u fokusu javnosti.

,,Mediji bi trebalo da se dodatno aktiviraju i fokus stave na istraživanja, zanimljive informacije i dobre priče i time pomognu da se ljudi motivišu, ”, kaže ona. Nije dovoljno samo izvjestiti o brojevima – na koncu, to se zaboravlja, ističe naša sagovornica.

,,Iskustva obojena emocijama su ono što će ljudi pamtiti i prepričavati”, kaže naša sagovornica. Jedna od takvih priča, na koju ukazuje je dokumentarac koji je uradila RTCG. Ekipa javnog servisa je ušla u crveni covid zonu, u Kliničkom centru, gdje se liječe najteži pacijent i zabilježila slike od kojih se ledi krv u žilama.

Husić ističe da postoji fenomen koji se zove ,,pandemijski zamor”,  pojava istrošenosti preporučenim mjerama predostrožnosti i ograničenjima koja se odnose na pandemiju, što dovodi do napuštanja mjera od strane pojedinca.

,,Mislim da smo svi umorni od priča koje nam se plasiraju i da nam treba svježih ideja, proaktivnijih i ličnijih priča. Glumci neće moći da svojom izmišljenom dirljivom pričom ikada promijene mišljenje osobe koja odbija da se vakciniše. ‘Ljudi iz komšiluka’ hoće”, zaključuje Husić.

No, sa druge strane, nije rijetko da se u crnogorskim medijima pojave tvrdnje samih ljekara o štetnosti pojedinih vrsta vakcina. Tako je član pregovaračkog tima za nabavku ruske vakcine i šef katedre za patologiju na Sečanovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević, promovišući rusku vakcinu ‘Sputnjik V’ izjavio, “da je dokazano da vakcina Astra Zeneka obrazuje zgrušavanje krvi, ali da najteže posledice teških alergijskih reakcija izazivaju Fajzerove i Modernine vakcine’.

,,Znači u AstraZeneku imamo pojavu tromba kod osoba koje su vakcinisane, ali to je daleko bolje od vakcina Fajzera i Moderne, gdje se dešavalo da ljudi umiru od nuspojava. Na listi vakcina protiv COVID-a najblaža neželjena dejstva su u slučaju vakcine Sputnjik”, rekao je Boljević za jedan dnevni list.

U svijetu se vodi pravi farmaceutsko medijski rat upravo kad je riječ o tome koja je vakcina djelotvorna. Evropska služba za spoljno delovanje (EEAS) je u posljednjem izvještaju od kraja aprila ukazala Rusija i Kina na Zapadnom Balkanu i istočnoevropskim zemljama vode kampanju širenja dezinformacija o vakcinama zapadnih proizvođača, a Srbija je označena kao važan faktor u toj kampanji i diplomatiji vakcina.

U Crnoj Gori, pokazala su i ranija istraživanja koje je radio Institut za medije, etablirani mediji ne kreiraju dezinformacije i lažne vijesti o koronavirusu. Pa, ipak, one osim putem društvenih mreža, do građana stiži u putem portala iz regiona koji se ovdje čitaju, ali i preko desno orjentisanih medija.

Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram i Tviter su pojačale borbu protiv dezinformacija, koje nagrizaju povjerenje u vakcine. Pa, ipak, kako se ocjenjuje ta borba je još uvijek spora. ,,Dok oni ne preduzimaju akciju, gube se životi”, izjavio je Imran Ahmed, direktor Centra za suzbijanje digitalne mržnje.

U Vladi Crne Gore kažu da vjeruju da su gotovo svi mediji shvatili ozbiljnost problema i izvještavali u skladu sa tim, ali  ističu da svaki pojedinac treba pažljivo da bira izvor informisanja. Ukazuju i da je najbolje tražiti informacije putem zvaničnih kanala poput sajta covidodgovor.me.

Da li su dovoljna samo upozorenja?

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.