NIKOLIĆEVA: Uvredljiv govor sve prisutniji zahvaljujući društvenim mrežama, opasan jer poziva na agresiju

Uvredljiv govor u javnom prostoru Crne Gore, koji  nerijetko prelazi u govor mržnje, sve je prisutniji i viralniji zahvaljujući društvenim mrežama, i kao takav postao je mnogo opasniji, jer poziva na agresiju, smatra direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić.

Nikolić ističe da je obrazovanje, jačanje medijske pismenosti, jedan od najefikasniji načina da se spriječi  negativan uticaj ovih pojava na stavove građana i društvene vrijednosti.

Upravo u tom cilju, Institut za medije Crne Gore danas je u Bijelom Polju i organizovao javnu tribinu ,,Za mržnju nemam ti kad’’, kako bi skrenuli pažnju javnosti na ovaj problem i ukazali na loše komunikacijske prakse, sve više pristunu netoleranciju, kao i jedan doživljaj drugačijeg mišljenja potpuno lično, toliko snažno i sa otporom.

„Mediji i društvene mreže doprinose i pojačavaju te društvene razlike, razlike u mišljenjima i na neki način ustvari jesu i sami, nažalost, katalizator tih podjela, koje su sve pristunije. Prosto, danas  svi mi boravimo u tim svojim medijskim balonima, u tim svojim eho komorama, pa se i ne čujemo više između sebe. Zato želimo da pričamo o tome i da doprinesemo da građni steknu određenu otpornost na te loše komunikacijske prakse, na taj uvredljivi govor, da ga prepoznaju, shvate posljedice svega toga i da budu i sami odgovorni kada se odluče da dijele određene sadržaje , da ih kreiraju ili kada stupe u neki drugi vid komunikacije“, podvukla je direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić.

Ona je naglasila medijsko obrazovanje mora više biti zastupljeno u školama, posebno jer su današnja djeca ’digitalni urođenici’.

„Smatram da je medijsko obrazovanje jedan od načina koji može da doprinese i da pomogne da budemo promišljeniji, da kritički sagledavamo određene sadržaje, da budemo inkluzivniji i tolerantniji u komunikaciji, da manje obraćamo pažnju na razlike, a više na ono što su naše sličnosti i da budemo odgovorni kreatori određenih sadražaja i da tražimo od medija, iako jesu u problemu i imaju puno izazova, da budu bolji“, navela je Nikolić, dodajući da je bolje ljude osvijestiti kroz obrazovanje i edukaciju, nego primjenjivati represivnije metode, poput zabrane slobode govora i medijske slobode.

Direktorica Instituta za medije je kazala da niko ne može sa sigurnošću tvrditi da je sad govor mržnje prisutan u većoj mjeri nego ranije, ali je činjenica da je vidljiviji zahvaljujući društvenim mrežama.

„Sada smo svi na internetu, svi smo izloženi i sebe izlažemo određenim vidovima komunikacije, pa se stvara utisak  uvredljivog govora i govora mržnje, posebno na društvenim mrežama, ima više, jer je sada viralniji i vidljiviji, ali ne da znači da je baš tako. Ali, s obzirom daje postao viralniji i kao takav mnogo opasniji, poziva na agresiju i to uopšte nije dobro. U tom smislu zaista treba jako puno raditi i osvješćivati, prije svega ljude koji su korisnici tih društvenih mreža, jer moraju da razmišljaju o tome šta će da podijele, da razmsile kakav sadržaj će  da napišu..“, navela je Nikolić.

Istakla je i da su društvene mreže moćna sredstva, ako ih koristimo na pravi način.

„Zahvaljujući njima možemo da stvaramo dobre prakse, dobre primjere, proizvode,  poruke, da se umrežavamo i na bolje mijenjamo javni komunikacijski prostor i uopšte društvo“, poručila je direktorica Instituta za medije.

Nikolić je kazala i da na sve prisutniji govor mržnje u javnom prostoru Crne Gore utiču i aktuelne drštveno-političke prilike u zemlji.

„Zato moramo, ako je ikako to moguće, da obrazujemo buduće političare koji će biti osviješćeni i koji će razumjeti značaj stvaranja jedne takve društvene klime kritičke svijesti, inkluzivnosti, tolerancije, razvoja kreativnih potencijala. To je zapravo ekonomija 21. vijeka, jer čovjek ne može da bude konkurentan na tržištu ako nije dovoljno medijski-informaciono i digitalno pismen. Želimo takve političare budućnosti, jer ovi danas možda nijesu dovoljno svjesni svoje odgvornosti vezano za odluke koji donose i vezano za način na koji komuniciraju“, zaključila je Nikolić.