Najveći dio građana Crne Gore informiše se putem televizije i većina njih ovaj mediji prepoznaje kao pouzdan izvor informacija, pokazuje rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je za Institut za medije Crne Gore uradila agencija Ipsos.

Stavove građana dodatno su analizirali novinari i urednici etabliranih medija iz Crne Gore, a njihovo mišljenje i preporuke objedinjeni su u analizi ,,Jačanje povjerenja u medije kao odgovor na dezinformacije’’.

Analiza  je dostupna ovdje.

Zbog visokog povjerenja koje građani imaju u televizije, ovaj medij, a posebno televizije sa nacionalnom pokrivenošću, imaju ima dodatnu odgovornost da informacije koje objavljuju budu tačne i cjelovite i da profesionalnim izvještavanjem sprečavaju da dezinformacije oblikuju stavove građana, navodi autorka analize Milica Bogdanović.

Istraživanje je pokazalo je da čak 78% građana svakodnevno prati televizijski program, dok 68% televiziju prepoznaje kao pouzdan izvor informacija.

Drugi po popularnosti izvor informacija u Crnoj Gori su društvene mreže (Fejsbuk, Tviter, Instagram, Jutjub). Te medije svakodnevno prati 59% građana. Onlajn medije svakodnevno prati 57 odsto ispitanika.

Građani, medjutim, najmanje povjerenja imaju u društvene mreže kao pouzdan izvor informacija. Njih 45% prepoznaje Fejsbuk, Tviter, Instagram i Jutjub kao najmanje pouzdane izvore informacija. Svaki treći ispitanik ne vjeruje da su onlajn mediji pouzdan izvor informacija.

S ovim ocjenama saglasni su i učesnici fokus grupe koji onlajn medije i društvene mreže ocjenjuju kao najčešće kanale kojima se šire dezinformacije i propaganda.

Starija populacija (60+) većinski gleda televiziju, dok se mlađi (starosti od 18 do 29 godina) češće informišu putem onlajn medija i društvenih mreža.

Znajući da su onlajn mediji i društvene mreže prepoznati kao kanali kojima se najčešće šire dezinformacije i propaganda, mlađi dio populacije je izloženiji neprofesionalnom sadržaju. Zbog toga institucije i organizacije civilnog društva imaju dodatnu obavezu da iniciraju edukativne programe koji će mladima omogućiti da razviju vještine za prepoznavanje kredibilnog sadržaja u odnosu na dezinformacije, navodi autorka analize.

Ispitanici u istraživanju javnog mnjenja za potrebe ove analize, izrazili su naglašeno negativan stav o medijima. Četiri petine (82%) smatra da u Crnoj Gori nema nezavisnih i nepristrasnih medija, te da su mediji u Crnoj Gori pod kontrolom političkih i ekonomskih centara moći (81%).

Novinari i urednici, učesnici fokus grupe, odbacuju ove ocjene i smatraju ih neutemeljenima.

To što većinski dio ispitanika u istraživanju javnog mnjenja smatra da mediji šire političku propagandu i dezinformacije (76%) i da postoji jasna podjela na medije koje kontroliše Vlada i one koje kontroliše opozicija (73%), novinarima i urednicima koji su učestvovali u fokus grupi „zvuči nemoguće“.

Negativnu percepciju građana o medijima, dio učesnika fokus grupe tumači kriznim situacijama koje su se događale u Crnoj Gori tokom 2020. i početkom 2021. godine (od dešavanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, parlamentarnih izbora i pandemije izazvane koronavirusom), a koje su uticale i na kvalitet medijskog izvještavanja.

Građani obuhvaćeni istraživanjem javnog mnjenja imaju izrazito negativan stav i o društvenim mrežama. Sedam od deset građana (71%) vjeruje da se politička propaganda i dezinformacije šire putem društvenih mreža, dok dvije trećine smatraju da društvene mreže šire mržnju (65%).

Istraživanje javnog mnjenja pokazalo je tendenciju građana da omiljene vrste medija ocjenjuju i kao pouzdane. “To navodi na zaključak da bi odgovor na dezinformacije i propagandu trebalo da kreiraju kako tradicionalni tako i moderni mediji i tako osiguraju da tačne i provjerene informacije dođu do što većeg broja ljudi i da se spriječi uticaj dezinformacije na njihove stavove”, navodi se u analizi.

Mišljenje građana podijeljeno je kad je u pitanju Javni servis Radio televizija Crne Gore. Dok 48% naših ispitanika u istraživanju javnog mnijenja smatra da im ovaj medij pruža tačnu, potpunu i uravnoteženu informaciju, 48% ne dijeli taj stav. To potvrđuje i nalaz da petina anketiranih građana ističe da je RTCG medij kome najviše veruju (18%), dok četvrtina ističe da je upravo Javni servis medij kome se najmanje može vjerovati (25%)

Svi učesnici fokus grupe smatraju da je to posljedica polarizacije društva u Crnoj Gori. Oni smatraju da nacionalna pripadnost i politička orijentacija građana određuje njihov stav prema Javnom servisu i stepen povjerenja koji imaju u ovaj mediji.

Ispitanici u istraživanju javnog mnjenja izrazili su većinski stav da je položaj žena koje se bave novinarstvom u Crnoj Gori veoma nepovoljan.

Četiri od pet građana (81%) vjeruje da su novinarke česta meta napada, prijetnji, uvreda i uznemiravanja. Učesnici fokus grupe smatraju da takvi stavovi ohrabruju.

Istraživanje je urađeno u okviru inicijative ,,Snažni – mediji bez mržnje i dezinformacija’’ koji uz podršku Evropske unije sprovodi Mreža za profesionalizaciju medija u Jugoistočnoj Evropi (SEENPM) u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Analiza je dostupna i na engleskom jeziku ovdje.