Kotor – Trend uvredljivog govora koji nerijetko prelazi u govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom, ocijenjeno je na na javnoj tribini „Za mržnju , nemam ti kad“, koja je održana u Kotoru.

Tribinu ,,Za mržnju nemam ti kad” organizovao je Institut za medije u okviru inicijative ,,Čitaj između redova” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.

Mladen Živković, profesor sociologije, kazao je da  građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu. “Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja“, kazao je on.

Tomislav Žegura, urednik onlajn radija Bruškin, ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.

„Društvene mreže su pod znakom pitanja, njihov kontekst i način funkcionisanja takođe. Zbog toga su neprihvatljive šeme po kojima oni funkcionišu”, kazao je on.

Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije, kazala je da je etika u medijima pod velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.

„Društvene mreže se ponašaju kao mediji, a nemaju odgovornost koju nose odgovorni i etablirani mediji. Kada govorimo o prostoru mržnje, njega nije više u posljednjih deset godina, već je postao intenzivniji i prisutniji što jeste opasnost i poziv na nasilje“, navela je ona.

Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.

,,Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoću medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, kazala je ona.

Paula Petričević, aktivistkinja, ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.

 „Pojam građanskog je jedan posebno ambivalentan pojam. Građanin kao pasivni trpilac politike i građanin kao nosilac prava i suvereniteta. Ovo drugo je to određenje na kojem treba da radimo kroz medijsko opismenjavanje. Problem odgovornosti je najbolnija tačka našeg društva. Jer, gdje je svako odgovoran – niko nije odgovoran,“ navela je ona.

Petričević je istakla je kazala da je jasno da postoji zasićenost medijskim sadržajima kao i da je govor mržnje usmjeren na kolektivne odrednice.

„Ono što se dešava sa ženama u javnom prostoru- njihov kolektivitet i pitanje roda uvijek postavlja ženu u neravnopravan položaj. Svim ženama se na osnovu njihovog roda upućuju pretnje, izlažu se javnoj osudi i rijetko se kada u komentarima koji su upućeni muškarcima pominju porodica, pol”, kazala je ona.

Govoreći o tome kako koncept odaljavanja od sekularnog društva utiče na mlade, Mladen Živković je rekao da je gora od mržnje ravnodušnost djece prema društvu.

“Pitanje je metodike i vještine, načina na koji će percipirati stvarnost. Debata, građansko vaspitanje i medijska pismenost su tu da budu smjernice i potpora tome. Ako hoćemo da imamo građanina, potrebno je obrazovanje ‘okruglog stola’, a ne frontalno, kako bi učenici znali da je profesor njihovo sredstvo”, naveo je on.

Panelisti su se saglasili da je način rada i metodika nastave veliki problem, a upravo njom se djeci daje samostalnost da misle, uče, shvataju.

Paula Petričević je istakla da dok ne budu bili procesuirani ljudi koji šire govor mržnje, teško će biti napretka.

U toku ove jednodnevne promocije medijske pismenosti u Kotoru, organizovan je i susret direktora osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Oni su raspravljali o značaju uvođenja obaveznog izbornog predmeta ,,Medijska pismenost” u srednje škole i izbornog predmeta u osnovne.