Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama:
Nova prijetnja-kako je suzbiti?
Nova, pandemijska realnost u kojoj živimo primorala nas je da većinu svojih aktivnosti prebacimo u onlajn prostor, odnosno na internet što je dovelo do porasta digitalnog nasilja nad ženama i devojčicama, ukazuje u razgovoru za MCCM, Jelena Riznić, sociološkinja, Ženska solidarnost, Srbija.
Šta je osvetnička pornografija i zašto je u porastu?
Osvetnička pornografija je svako neovlašćeno snimanje, ali i neovlašćeno dijeljenje, kao i prijetnje dijeljenja eksplicitnog sadržaja sa seksualnim karakterom za koje je ponekad data saglasnost za snimanje (mada vrlo često ni to), ali ne i za distribuciju istog. Nova, pandemijska realnost u kojoj živimo primorala nas je da većinu svojih aktivnosti prebacimo u onlajn prostor, odnosno na internet što je dovelo do porasta digitalnog nasilja nad ženama i devojčicama. Međutim, i bez toga, korišćenje interneta je potpuno normalna aktivnost za sve, a posebno za novije generacije, zbog čega ni ne čudi podatak da je, prema istraživanju Autonomnog ženskog centra, svaka deseta srednjoškolka doživjela da neko objavi sliku ili video koji je ona poslala u povjerenju.
Zašto je za ilustraciju razmjera osvetnicke pornografije bitan slučaj kada je marta ove godine objelodanjena velika razmjena pornografskih sadržaja na aplikaciji Telegram, pretezno od strane muškaraca sa Balkana? I postoji li veza izmedju dječije pornografije (koja se pojavljivala u ovom slučaju) I osvetničke pornografije?
Čini mi se da je ključno potcrtavati da ovo nije izolovan slučaj, nije stvar nekakve incidentnosti, već je i te kako povezano sa širim problemom. Taj problem se zove patrijarhat u kom je potpuno normalizovano da žensko tijelo pripada svima osim samim ženama. Ovakvim grupama se djevojčicama i ženama šalje poruka da nikada, nigdje i ni sa kim nisu bezbjedne, a to prosto pogađa svaku ženu – ideja da ne može imati elementarno povjerenje u svoju okolinu. Kada je riječ o povezanosti osvetničke i dječije pornografije, meni je tu veza jasna jer sam mišljenja da ne postoji dobra pornografija – svaka je dokumentovano nasilje (što i pokazuje činjenica da velike korporacije poput PornHub-a profitiraju upravo od snimaka nasilja nad ženama i djecom jer je to više od polovine cjelokupnog sadržaja na ovim sajtovima).<<<<opširnije
Koje posledice trpe žrtve i kako ih zaštititi?
Žrtve trpe višestruke pritiske i indikativno je kakva je reakcija javnosti bila nakon otkrića pomenutih telegram grupa. Vrlo često se moglo čuti da su žrtve same krive za to. Međutim, budući da je reč o još jednom obliku nasilja nad ženama, žrtva nikako ne može biti kriva za to. Najviše ćemo pomoći stvaranjem atmosfere u kojoj je ovaj stav normalizovan i u kom se žrtva osjeća dovoljno osnaženo da progovori o svom iskustvu nasilja.
Šta se može učiniti na prevenciji? Uloga tužilaštava?
Za prevenciju je ključno prepoznavanje osvetničke pornografije kao jednog oblika nasilja nad ženama. To bi značilo dodavanje posebnog člana Krivičnog zakonika prema kom će tužba ići po službenoj dužnosti (umjesto na privatnu inicijativu, kao do sada). Osim toga, vrlo je važno da sve institucije budu senzibilisane za temu nasilja nad ženama – obrazovni sektor, sudstvo i policija, kao i mediji. Obrazovni sektor bi trebalo da odgovori na nove trendove uvođenjem posebnog predmeta u školama, koji bi se ticao digitalne pismenosti, a samim tim i digitalnog nasilja, sudstvo i policijski službenici bi morali da budu senzibilisani za rad sa žrtvama nasilja, dok mediji moraju na adekvatan način, a ne senzacionalistički da izveštavaju o tome. Na taj način će se slati nedvosmislena poruka i žrtvama da su bezbjedne da puste glas o sopstvenom iskustvu, ali i počiniocima da je takvo ponašanje nedopustivo.
Kakva su uporedna iskustva i prakse u regionu na suzbijanju ove vrste digitalnog nasilja?
Ni u jednoj zemlji u regionu osvetnička pornografija nije prepoznata kao posebno krivično delo, što je, primjera radi, praksa u mnogim evropskim i svjetskim zemljama – Francuska, Italija, Njemačka, Malta, zatim Australija, Sjeverna Amerika, Izrael, Japan su samo neke zemlje u kojima je osvetnička pornografija zvanično kriminalizovana. Mislim da različite organizacije i kolektivi na Balkanu imaju veoma važnu ulogu u vršenju pritiska na vlade kako bi se ovo zaista i proglasilo krivičnim djelom, ali i kako bi se radilo na prevenciji.
Narednih dana objavićemo seriju intervjuja sa stranim ekspertima koji će nam dati uvid u dobre prakse na polju suzbijanja govora mrženje u medijima i na društvenim mrežama, razvoja programa medijske pismenosti za mlade, naučnog novinarstva.
Intervjui su dio regionalnog projekta „Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacione pismenosti na Zapadnom Balkanu”, koji uz podršku Evropske unije realizuju partnerske organizacije Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Institut, SEENPM.