Mladi na Balkanu TV gledaju “jednom u četiri godine”
Mladi danas televizor uključe samo da bi imali neki pozadinski zvuk kad su sami kod kuće, kaže osamnaestogodišnja Kristina Krivokapić, nova članica Hexatorm-a, tima mladih jutjubera koji već tri godine imaju priliku da pod okriljem RTCG i uz podršku stručnjaka Dojče Vele akademije, progovore o svojoj generaciji kroz ranovrsne jutjub formate.
U podkastu koji je u produkciji Hexatorma snimljen na temu – mladi i tradicionalni mediji, a u kome je pored Kristine učestvovalo još troje mladih iz našeg regiona, može se čuti da njihova generacija ne gleda TV, ne čita novine i da se informiše uglavnom na internetu.
Da bi mlada osoba danas pročitala nešto na internetu tekst treba da bude kratak, vizuelno privlačno strukturiran sa jasno izvojenim cjelinama, poentama i ključnim riječima i što je najvažnije – zabavan, čak i ako je napisan o ozbiljnim temama. Video sadržaj takođe treba da bude kratak, dinamičan, vizuelno atraktivan. U trci između slike i teksta u online medijima je odavno pobijedila slika, pa zato ne čudi popularnost mim formata za koji su mnogi mislili da je samo prolazni trend u online svijetu, a koji uprkos takvim prognozama veoma uspješno opstaje na netu i izuzetno je popularan među mladima.
Dajana Ivičić, koja sarađuje sa najuticajnijim portalom posvećenim srednjoškolcima u Hrvatskoj – Srednja.hr, tvrdi da je mim u stvari novi medij u začetku.
“To je slika sa malo teksta koja se vrti svuda po društvenim mrežama naročito na Instagramu koji je omiljena društvena mreža mladih. Sve informacije koje su bitne u svijetu i regionu se zavrte preko mimova, pa je mim često prvi susret mlade osobe sa nekom aktuelnom viješću”, napominje Dajana.
Mladi ni online ne gledaju sadržaj koji proizvode televizijske kuće zato što, kako kažu sagovornici Hexatorma, često te sadržaje prave novinari koji su davno bili mladi i koji ne razumiju što danas njihove vršnjake zanima.
Lazar Simić, saradnik srpske asocijacije nezavisnih lokalnih medija – Lokalpress, ističe da mladi treba da kreiraju sadržaje za mlade i da treba da se progovori o običnim temama običnih mladih ljudi.
“Ja hoću da vidim nekog ko me podsjeća na mene, onda ću da pratim što on priča. I ako pričamo o nekim ozbiljnim temama hoću da čujem nekog mojih godina jer tako mogu da se iskustveno povežem sa time što priča”, kaže Lazar.
Ni Nerma Džaferović, saradnica omladinskog portala Karike.ba, u svom studentskom stanu u Sarajevu nema televizor. Ona ukazuje na nedostatak kvalitetnog igranog programa za mlade i na to da je vrlo malo medija u regionu koji se zaista mladima obraćaju i uspijevaju da dopru do njih.
Zato ne čudi činjenica da mladi u našem regionu više prate strane nego domaće medije čime se može objasniti paradoks da je većina mladih bila vrlo živo zainteresovana za prošlogodišnje izbore u SAD-u, prateći ih do najsitnijuh detalja uz puno komentara i rasprava, dok su prilično ravnodušni prema izborima u svojim zemljama i ne poznaju čak ni najistaknutije domaće političare.
Ipak, mladi ponekad i obrate pažnju na domaću političku scenu. Kristina Krivokapić iz RTCG jutjub ekipe Hexatorm kaže da gleda TV samo na dan izbora, dakle, jednom u četiri godine.
IZVOR: RTCG