ODRŽAN PANEL: Mladi traže medijsku pismenost, omogućiti da bude izborni predmet u svim srednjiim školama

Obrazovanje mladih je ključno a i djeca sama traže medijsku pismenost, koja im je potrebna jer su oni digitalni “urođenici”, zaključeno je na današnjem panelu koji je organizovao Institut za medije Crne Gore.

Panel je imao za cilj da ukaže na značaj uvođenja izbornog predmeta medijska pismenost u svim srednjim školama, a ne samo u gimnazijama. Medijska pismenost je sada izborni predmet u sedam gimnazija u Crnoj Gori.

Na panelu su učestovali nastavnici i direktori srednjih škola u Crnoj Gori, predstavnici američke ambasade i Zavoda za školstvo.

Šefica odjeljenja za medije i kulturu ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Nikol Galager (Nicole Gallagter) je ukazala da je obrazovanje mladih najvažnije kako bi postali otporni na dezinformacije i lažne vijesti koje su globalni fenomen.

“Sa njima se suočavaju svi. Plasiranje pogrešnih informacija i iskrivljavanje istine, širenje opasnih narativa koji imaju cilj da proizvedu negativne emocionalne reakcije, unesu nemir i generišu destruktivno ponašanje su zajednički problemi”, kazala je ona.

Kako je dodala, vrijeme pandemije, zaključanost, smanjeni socijalni kontakti, ranjivost, ne samo zdravstvena nego i sociloška i psihološka, podstiču razne zlonamjerne aktere da to stanje iskoriste za svoje ciljeve.

“Izbori i unutrašnji sukobi dodatno su pogodni za takvo djelovanje. Otpor društva takvim pojavama mora biti jak i multidisciplinaran. Mora sadržati pravne, medijske, sociološke,  psihološke i druge pristupe. Obrazovanje mladih je najvažni dio u tom procesu”, rekla je ona.

V.d. direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić je kazala da se djeci nude nevjerovatne prednosti ali i opasnosti kao i da su ozbiljna društva u svoje škole uvele medijsku i informacionu pismenost kao predmet u pokušaju da razviju vještine, kritičko mišljenje i kod djece razviju kreativnost.

Ona je kazala da je uloga nastavnika i direktora škola ključna da prepoznaju važnost medijske pismenosti i da ohrabre djecu da taj predmet biraju kao izborni.

Nikolićeva je rekla da istraživanja pokazuju da sedam od  deset gradjana prepoznaju medijsku pismenost kao najbolji odgovor na dezinformacije i dodala da je ta kompetencija važna za 21. vijek, jer u konačnom povećava i šansu za zaposlenje.

Načelnik u Zavodu za školstvo Radoje Novović je kazao da treba sagledati inicijativu da medijska pismenost bude obavezan izborni predmet u svim školama ali i dodao da bi najbolje bilo da se uradi medjupredmetni program za tu oblast.

On je dodao da to ne znači da bi medijska pismenost bila ukinuta kao izborni predmet koji bi učenici birali kao jednu od mogućnosti koje im se nude.

Novović je rekao da je medijska pismenost atraktivan predmet ali da ima dosta predmeta koji su u funkciji dopune maturskih ispita, koji su jako važni za odredjene fakultete koje srednjoškolci planirali da upišu.

Kako je rekao, u stručnim školama izborni predmeti su u kontekstu njihovih zanimanja a ima i dosta zahtjeva za uvodjenje izbornih predmeta kao što je o gradjansko obrazovanje, rodna ravnopravnost isl…

Dodao je i da treba imati u imati u vidu i da direktori pojedinih škola moraju voditi računa o normi nastavnika, a na panelu su se čuli predlozi da se taj problem prevazidje tako da bi što više nastavnika prošlo obuku za medijsku pismenost.

Direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Zoja Lalović Bojanić je ukazala na značaj medijske pismenosti i kazala da su u toj školi počeli sa jednim odjeljenjem a da sada imaju četiri odjeljenja učenika koji su izabrali taj premet. Ona je kazala da su oni dosta radili na promociji medijske pismenosti.

Prema njenim riječima, potrebno je da se medijska pismenost počne izučavati od najranijeg uzrasta. “Čim se djeca sretnu sa medijskim sadržajem, bitno je da nauče kako da ih konzumiraju”, kazala je ona.

Pojedini profesori koji su učestvovali na panelu su ukazali da se ne smije dozvoliti da se sklizne u “trendualizaciju medijske pismenosti”  već da to treba da postane postane stil i kultura života.

Ukazali su i da mnogo veći broj nastavnika treba da prodje obuku za medijsku  pismenost i da je tek tada moguće ući u  jednu širu kampanju na promociji tog predmeta.

Institut za medije aktivno radi na promociji medijske pismenosti. U zadnje dvije godine kroz projekat ,,Čitaj između redova” koji je finansirala Ambasada SAD u Podgorici – obučeno je 49 nastavnika iz 39 osnovnih i srednjih škola iz svih regija iz Crne Gore. Kroz različite aktivnosti promocije medijske pismenosti uključili smo oko 1300 učenika iz svih škola iz Crne Gore.