Kovid, laži i novinske patke
Treba znati da neki ljudi ugrožavaju zdravlje u uvjerenju da će ih od bolesti sačuvati tamjan, morska so, limun ili soda bikarbona, ili da će ih, ako se razbole, izliječiti neki od čudotvornih ljekova – upozorava naša sagovornica, urednica portala Raskrinkavanje.me, Tijana Velimirović
Paralelno s pandemijom, svijet se bori i s poplavom dezinformacija i lažnih vijesti o koronavirusu. Uvod u taj fenomen u Crnoj Gori bile su dezinformacije plasirane – s ciljem širenja panike – prije nego što je registrovan prvi slučaj obolijevanja od kovida-19.
Tabloidna paljba i cirkularne poruke
Tako su beogradski tabloidi, predvođeni Informerom, izvještavajući o povratku pet radnika kineske kompanije CRBC iz te zemlje u Crnu Goru i njihovom stavljanju pod medicinski nadzor, pisali 30. januara – mjesec i po prije otkrivanja korone – kako je „Crna Gora na nogama”, te kako su radnici „možda zaraženi“.
Uslijedila je, opet iz tabloidnih kuhinja, priča o skrivanju pojave virusa u Crnoj Gori, da bismo svu opasnost dezinformacija vidjeli šest dana prije prvog slučaja kovida. Građani su, naime, 11. marta pohrlili da kupuju veće zalihe namirnica, nakon što je „viberom” počela da kruži poruka da će Vlada sjutradan, pošto objavi da se pojavio koronavirus, proglasiti vanredno stanje.
Kako se koronavirus širio, tako je lavina obmanjujućih vijesti dobijala veći obim – krenule su teorije zavjere o porijeklu virusa, Bilu Gejtsu, ljekovima, vakcini…
Žuta štampa nastavila je, pak, po svom: pisalo se da je crnogorski predsjednik Milo Đukanović obolio od kovida i da je u teškom stanju, a jedan naš student je optužen da je „donio koronu” u studentski dom na Karaburmi.
Opasni „savjeti“
Tijana Velimirović, urednica portala Raskrinkavanje.me, koji se bavi analizom sumnjivih medijskih sadržaja, smatra da su dezinformacije uvijek opasne, a da se njihova moć nad publikom najviše vidi u kriznim situacijama.
„Pojavom koronavirusa u našem regionu, počele su da se šire različite dezinformacije i savjeti za prevenciju i liječenje virusa, od kojih su neki netačni i opasni. Čitaocima su se najčešće nudile lažne informacije o ljekovima i sredstvima koji su spas od koronavirusa. Ove dezinformacije možda djeluju bezopasno, ali treba znati da neki ljudi ugrožavaju zdravlje u uvjerenju da će ih od bolesti sačuvati tamjan, morska so, limun ili soda bikarbona, ili da će ih, ako se razbole, izliječiti neki od čudotvornih ljekova iz raznih dijelova planete”, kaže Velimirović za Portal Analitika.
Objašnjava da je veoma važno da građani slušaju isključivo savjete struke – i to zvaničnih institucija – ,,jer smo tokom ovog perioda imali opasan nalet dezinformacija i od strane pojedinih ljekara, koji su i sami nekad bili pokretači teorija zavjere o porijeklu i opasnosti koju ovaj virus nosi”.
Najveći broj dezinformacija bavio se, prema njenim riječima, potencijalnim lijekom za koronu, odnosno vakcinom koju naučnici i ljekari širom svijeta pokušavaju što prije da razviju. Imali smo, dodaje, i veliki broj teorija zavjere o navodno štetnom uticaju 5G mreže i njenoj povezanosti s virusom, te teorije zavjere koje u prvi plan stavljaju vlasnika Majkrosofta, Bila Gejtsa, i njegove navodno skrivene motive koji su usko povezani s pojavom kovida-19.
„Čitaoci su skloni vjerovanju u teorije zavjere kad se osjećaju nemoćno ili kad su zabrinuti za dešavanja koja im nijesu u potpunosti jasna ili su im nepoznata. Zbog svega toga, infodemija je još opasnija jer stvara lažnu i pogrešnu sliku o tome kako zapravo stvari stoje, šta je istina, a šta opasna laž. I društvene mreže su, nažalost, velika podrška dezinformatorima i njihovim mentorima. Viralne objave šire se veoma brzo među ogromnim brojem ljudi, pa se na njih mora obratiti posebna pažnja”, podvlači Velimirović.
Laži se šire brže
Među takve objave – mimo cirkularne poruke o vanrednom stanju u Crnoj Gori, koja je prouzrokovala paniku i pustošenje marketa – spadaju i fotografije navodnih 5G antena u našoj državi, „recepti” za liječenje kovida, lažne vijesti o smrti volonterke koja je primila testnu oksfordsku vakcinu…
Podsjećajući da većina dezinformacija i lažnih vijesti u vrijeme pandemije pristiže s desničarskih, tabloidnih portala iz regiona i s društvenih mreža, Velimirović navodi da su granice našeg medijskog prostora zapravo granice jezika koji govorimo, te da se stoga vijesti šire brzo – čak i kad su lažne.
„Ili – još i brže ako su lažne”, naglašava ona, dodajući da su crnogorski mejnstrim mediji imali veoma malo propusta kad je u pitanju istinitost izvještavanja o koronavirusu.
O ozbiljnosti ovog problema na globalnom nivou, najbolje govori podatak da je Fejsbuk u drugom kvartalu ove godine uklonio sedam miliona objava zbog dijeljenja dezinformacija o koroni, uključujući sadržaj koji je promovisao lažne preventivne mjere i ljekove.
Fejsbuk i Tviter nedavno su kaznili predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njegovu kampanju, zbog postova u kojima je američki lider tvrdio da su djeca „skoro imuna” na koronavirus.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Gugl još u februaru su pokrenuli Gugl SOS alarm, koji plasira zvanične informacije SZO-a na vrh pretrage vezane za kovid. Takođe, SZO u saradnji s Fejsbukom cilja određene demografske grupe svojim oglasima s važnim zdravstvenim informacijama.
Pažljivo čitanje
Kako izaći na kraj s dezinformacijama?
Velimirović savjetuje – čitajte pažljivo. Potrebno je, kaže, obratiti pažnju na svaki dio teksta koji vam se plasira, na izvor informacija, dokaze koje je novinar koristio za svoje tvrdnje, citate, na medij koji je objavio tekst, njegov impresum… Dodaje da ne treba donositi prenagljene zaključke, te da treba kritički posmatrati osjetljive informacije.
„Uvijek pozivamo čitaoce da sve što im se učini kao sumnjiva vijest, proslijede našoj redakciji, kako bi utvrdili istinitost teksta ili priloga. Fejsbuk je pokrenuo projekat u našoj zemlji u kojem ćemo im biti partneri, kako bi se odbranili od dezinformacija koje kruže tom društvenom mrežom i obilježili one lažne. Tako će korisnici imati uvid koje su objave na Fejsbuku lažne, i na neki način će se omogućiti njihovo izbjegavanje”, zaključuje sagovornica Portala Analitika.
IZVOR: Portal Analitika