JILIAN C. YORK: Bitan je balans, ne ugroziti slobodu govora u online sferi
Postojeća regulatorna i samoregulatorna rješenja nijesu univerzalna i ne mogu biti primjenjiva isto u svakoj zemlji, istakla je Jilian C. York, direktorica odjeljenja za slobodu govora pri Electronic Frontier Foundatation na trećem vebinaru u seriji online vebinara koje organizuje Institut za medije (IMCG) u saradnji sa regionalnim partnerima.
„Rješenja koja postoje u SAD su različita od onih koja postoje u Njemačkoj ili Turskoj, kako zbog istorije tih zemalja, tako i zbog drugih faktora kao što je na primjer jezik“, rekla je ona.
Ona je istakla da 2011. godine internet nije bio dostupan svugdje na planeti, da su društvene mreže i online platforme gledane samo u pozitivnom smislu, ali da „sa većim brojem korisnika i vrstama namjene online sadržaja, dolazi do problema što je praćeno i porastom globalnog terorizma, desničarskih snaga u svijetu i sve većim zlostavljanjem na online platformama”.
Govoreći o postojećim regulatornim rješenjima u SAD, Jilian C.York je objasnila da prema njihovom zakonu online platforme koje su registrovane kao tehnološke kompanije, nijesu odgovorne kada na njima bude obavljen sporan sadržaj.
Kako kaže, to utiče i na ostatak svijeta jer ove platforme moderiraju sadržaj u cijelom svijetu. Ona je dodala i da je zalaganje za regulaciju pod povećanim pritiskom društva i pravnog sistema. U SAD se zalažu za to da kompanije počnu da snose odgovornost za sadržaj koji se objavljuje na njihovim platformama.
Jilian C.York je mišljenja da je samoregulacija dobro rješenje ali da postoji niz prepreka koje se javljaju prilikom, na primjer, automatizovanog moderiranja sadržaja da društvenim mrežama.
„Kada je u pitanju govor mržnje, njega je teško prepoznati i često su u pitanju samo nijanse. Automatizovano moderiranje nije dovoljno dobro u tom smislu, jer ponekad će izbrisati i nešto što nije govor mržnje i ugroziti nečiju slobodu govora, što je u Americi zagarantovano Prvim amandmanom“, navela je ona.
Ona je objasnila i da budućnost moderiranja sadržaja jeste u automatizaciji, ali i da to može biti problematično kada se radi o manjim jezicima i tržištima. „ Na primjer Facebook u zemljama Balkana zabranjuje upotrebu riječi koja je kontroverzna ali to može biti loše”, navela je ona.
Međutim, postoje i privremene mjere koje određene kompanije donose i koje sprovode moderatori, kao što su kratkotrajno blokiranje naloga, prijavljivanje kršenja pravila, odlučivanje o pravilima objavljivanja.
Jilian C.York smatra da je ključ u pronalaženju balansa: „ Binarni pristup nije rešenje. Svaki napor da se obuzda snaga platforme mora uzeti u obzir slobodu izražavanja. Transparentnost, odgovornost i mogućnost žalbe je ono što je potrebno“, kazala je ona.
Ona ističe da rješenja koja su nam potrebna nijesu samo tehnička.
„Moramo se pozabaviti osnovnim društvenim pitanjima, a ne oslanjati se na tehnološko rješavanje problema. Ofline rješenja za online probleme vidimo u medijskoj pismenosti, kritičkom pristupu medijima, boljoj edukacija policije i sudija, smanjenju skreen time… “, kazala je ona.
Na pitanje kako da se obični korisnici zaštite, ona je kazala da je bitno da se shvati da su gradjani ti koji imaju moć.
“Obični korisnici, da bi se zaštitili od lošeg sadržaja moraju da rade skupa. Bitno je povezivanje i solidarnost, razmjenjivanje mišljenja i stavova, predlaganje ideja i rješenja. Bitno je da znamo kakvu moć imamo kao narod“, kazala je ona i naglasila ulogu civilnog sektora koji može da utiče na rad kompanija.
Istakla je ulogu faktčekera koji moraju biti obučeni za taj posao.
Vebinar je održan u sklopu serije online razgovora sa regionalnim i međunarodnim stručnjacima o najaktuelnijim izazovima iz oblasti medija i društvenih mreža.