Sloboda medija – preduslov za proširenje EU
Autor: Serena Epis
Da bi napredovale na svom putu evropskih integracija, zemlje Zapadnog Balkana kandidati za članstvo u EU moraju obezbijediti slobodu i pluralizam medija. Za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju to znači da moraju otići korak dalje od formalnih obaveza i konkretnim djelima dokazati da su demokratske reforme više od riječi na papiru.
Prije nekoliko sedmica, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetila je zemlje Zapadnog Balkana kandidate za članstvo u EU, uoči objavljivanja Paketa o proširenju za 2025. godinu i izvještaja po zemljama, u kojima Komisija procjenjuje napredak svake države u usklađivanju sa normama i standardima EU.
Tokom posjete, Fon der Lajen je naglasila da su sloboda i pluralizam medija ključni preduslovi za napredak u procesu integracije u EU.
Dana 20. oktobra, partneri iz Media Freedom Rapid Response (MFRR) i projekta Transnational Advocacy for Freedom of Information in the Balkans (ATLIB) organizovali su vebinar o najnovijim dešavanjima u medijskom sektoru regiona, sa fokusom na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Otvarajući događaj, savjetnik Ambasade Tomas Bocios iz Odjeljenja za Jadran i Balkan italijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje istakao je važnost izgradnje transnacionalnih veza sa partnerima sa Balkana u cilju promocije slobodnih i nezavisnih medija i osiguranja da se demokratski standardi poštuju u svim zemljama kandidatima.
Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kazala je da situacija u oblasti slobode medija u regionu ostaje složena i kontradiktorna. Iako je postignut određeni napredak — poput novog protokola Crne Gore o unapređenju bezbjednosti novinara — i dalje postoje ozbiljne zabrinutosti. Dezinformacije, manipulacije stranim informacijama, politički pritisci, ekonomska nestabilnost, slabost lokalnih medijskih tržišta i nedovoljna regulacija onlajn medija i dalje predstavljaju velike izazove.
Iako su ovi problemi zajednički za cijeli region, svaka zemlja se suočava sa specifičnim pitanjima koja zahtijevaju prilagođene odgovore u skladu sa lokalnim političkim kontekstom.
U Crnoj Gori, strukturne slabosti i dalje podrivaju nezavisnost i slobodu mnogih medija, posebno na lokalnom nivou. Loši socioekonomski uslovi čine novinarstvo ranjivom profesijom, izloženom kampanjama blaćenja — često na internetu — i zloupotrebama kroz tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritičke glasove. Ovaj fenomen, poznat kao SLAPP tužbe, počinje da dobija više pažnje u crnogorskom medijskom pejzažu.
Još jedan važan problem je nedostatak nezavisnosti javnog servisa, koji je, kako je istakla Olivera Nikolić iz Instituta za medije Crne Gore, i dalje zarobljen u klijentelističkim odnosima koji ozbiljno ograničavaju njegovu sposobnost da djeluje u javnom interesu.
U Sjevernoj Makedoniji, tempo reformi ostaje spor. „Postigli smo određeni napredak, ali krajnji ciljevi su i dalje daleko“, rekao je Zoran Ričljev iz Fondacije Metamorphosis. Medijsko tržište zemlje je malo i veoma fragmentisano, što medije čini podložnim spoljnim političkim i ekonomskim pritiscima. Državno finansiranje i oglašavanje i dalje odražavaju snažnu političku kontrolu nad medijima, podstičući klijentelizam i korupciju.
Iako su napravljeni pozitivni koraci — kao što su poboljšanje bezbjednosti novinara i izmjene krivičnog zakonika koje napade na novinare tretiraju kao napade na službena lica — usklađenost sa evropskim standardima još nije potpuna. Jedna od najproblematičnijih praksi je državno plaćeno političko oglašavanje tokom izbornih kampanja, koje narušava medijsko tržište i ugrožava uređivačku nezavisnost.
Sa šireg regionalnog aspekta, i u kontekstu procesa pristupanja EU, još uvijek postoji značajan prostor za napredak. Iako zemlje kandidati mogu tražiti inspiraciju od članica EU u sprovođenju evropskih normi, razmjena ne bi trebalo da bude jednosmjerna. I same članice EU suočavaju se sa prijetnjama slobodi medija i izazovima u primjeni novih propisa. U tom kontekstu, transnacionalno zagovaranje predstavlja dragocjen alat.
Govoreći o primjeni Evropskog akta o slobodi medija u Hrvatskoj, Maja Sever je naglasila značaj zajedničkih napora — razmjene znanja, strategija i akcija — kako bi se osigurala pravilna primjena standarda i puna odgovornost donosilaca odluka.
Na kraju, saradnik OBCT-a Masimo Morati podsjetio je učesnike da se sloboda medija može garantovati samo kada širi sistem vladavine prava funkcioniše, tj. kada nezavisno pravosuđe može primjenjivati zakone i pozivati političku vlast na odgovornost. Samo usvajanje novih zakona nije dovoljno da se unaprijedi sloboda medija — ti zakoni moraju biti i sprovođeni.
Izgradnja transnacionalnih partnerstava između EU i Zapadnog Balkana od ključne je važnosti za održavanje pažnje na slobodi medija u vremenu kada se demokratija širom Evrope suočava sa rastućim prijetnjama i nazadovanjem. Dok treba pozdraviti zakonodavni napredak, vrijeme je da se promjene počnu vidjeti i na terenu. Ostvarenje toga zahtijeva koordinisan, višeslojan pristup koji uključuje sve relevantne aktere, kako u zemljama kandidatima, tako i unutar same EU.
Ova članak rezultat je aktivnosti sprovedenih u okviru Media Freedom Rapid Response, sufinansiranog od strane EU, i projekta ATLIB – Transnational Advocacy for Freedom of Information in the Western Balkans, koji sufinansira italijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje. Svi izraženi stavovi predstavljaju mišljenje autora i ne odražavaju stavove institucija koje su sufinansirale projekat.