Poplava buke

Brankica Petković

Kako je sloboda medija narušena — i odbranjena!

Nedavno sam rukovodila istraživanjem SEENPM-a na temu Budućnost medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, kao i slovenačkim dijelom evropskog istraživačkog projekta o medijima i demokratiji, MeDeMAP. Ovi projekti dali su mi uvide koji potvrđuju da sloboda medija i sloboda izražavanja ostaju duboko osporavane, krhke i pod pritiskom — ne samo u tzv. „krhkim demokratijama“, već u sve većoj mjeri svuda.
Ono čemu svjedočimo nijesu samo pritisci na novinarstvo, već strukturna erozija uslova koji slobodu izražavanja čine mogućom. Opasnost nije samo u represiji, već i u zamjeni. Neliberalni režimi više ne cenzurišu. Oni preplavljuju javni prostor bukom, govorom mržnje, organizovanim laganjem, potkupljenim novinarstvom i lažnim pluralizmom.

Jedan upečatljiv uvid iz istraživanja o budućnosti medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj jeste paradoksalan rast broja medijskih kuća, dok istovremeno bilježimo nagli pad broja studenata novinarstva i sveopšte smanjenje novinarske profesije. Ova nepodudarnost ukazuje na medijski pejzaž koji raste u obimu, ali ne i u kvalitetu ili održivosti, često obilježen političkom ili ekonomskom kontrolom. Paralelno s istraživanjem o budućnosti medija, istraživanje MeDeMAP-a o angažovanju građana ističe široko rasprostranjena osjećanja otuđenosti i nepovjerenja prema medijima, što odražava globalnu krizu demokratskog legitimiteta.

Da li gubimo bitku?

Rekla bih, ipak, da je bitka daleko od izgubljene, ali je svakako neizvjesna. Imamo jasne dokaze duboke erozije: smanjivanje prostora za slobodno izražavanje i slobodu medija; rastuću polarizaciju; širenje dezinformacija; ekonomsku nestabilnost, kao i sve češće napade na novinare (uključujući ciljane napade Izraela na redakcije u Gazi i Jemenu tokom proteklih mjeseci). Ipak, vidimo i znakove otpora: aktivne građane, građanske pokrete i izolovane primjere nezavisnog novinarstva koji se i dalje bore da održe demokratski dijalog.
Na primjer, kasnije ovog mjeseca više od 40 nezavisnih redakcija iz 20 evropskih zemalja okupiće se u Pragu na Samitu medijskih inovacija, koji organizuje Transitions. Studentski protest u Crnoj Gori i Srbiji, kao i rasprave na građanskim parlamentima širom zemalja EU uključenih u MeDeMAP projekat, jasno pokazuju da potražnja za slobodom medija i demokratijom i dalje snažno postoji.

Povlačenje demokratije

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim „ustanovljenim“ demokratijama ima dubok uticaj širom svijeta. Slabljenje normi koje se tiču slobode medija u starim demokratijama ohrabruje autoritarne prakse u drugim zemljama, pri čemu vlasti sve češće instrumentalizuju medijsko tržište — između ostalog kroz koncentraciju vlasništva i političke pritiske. Zapadni Balkan i Turska posebno su ranjivi na ovaj proces „povlačenja demokratije“, koji dodatno komplikuju povlačenje ključnih stranih donatora i gašenje medijskih kuća poput Al Jazeera Balkans — događaji s razornim posljedicama po održivost nezavisnih medija, kao i po radna mjesta novinara.
Treba da se osvrnemo na ovu situaciju i iz nje naučimo kako da razvijemo modele za izgradnju i očuvanje nezavisne medijske infrastrukture koja ne zavisi u potpunosti od strane pomoći, već se oslanja na aktivnu vezu između sopstvenih zajednica i građana.

Uloga Evrope?

Evropa mora predvoditi napor za obnovu demokratskih medijskih sistema. Ali, važno je oduprijeti se posmatranju Evrope ili bilo kog drugog regiona kao besprekornog modela. Izazovi postoje svuda, a demokratski medijski sistemi su globalna javna dobra koja zahtijevaju odgovornost i uzajamno učenje. Evropske institucije imaju pravne okvire, alate i obaveze da podrže medijski pluralizam, ojačaju nezavisnost javnih medijskih servisa, kao i da regulišu velike tehnološke platforme, ali sve to mora biti praćeno dubokim angažovanjem u lokalnim kontekstima i istinskim partnerstvima koja podržavaju i osnažuju lokalne demokratske glasove širom Evrope i drugih regiona.

Tačke otpornosti

Ko čuva demokratiju danas? Spisak nije kratak: nezavisne institucije koje štite vladavinu prava; novinari koji rizikuju sopstvenu bezbjednost i karijere; aktivisti civilnog društva koji podižu svijest; prosvjetni radnici; nezavisne medijske platforme i inovatori; i, sve više, sami građani — kroz deliberativne forume, protestne pokrete i zahtjeve za transparentnošću. Naše MeDeMAP istraživanje pokazuje da učešće građana može obnoviti povjerenje i odgovornost, ali to zahtijeva inkluzivan i kontinuiran angažman medija i novinara.

Održavanje granica medijskih sloboda zahtijeva zajednički napor. Ono što nam je hitno potrebno jesu usklađene strategije za obnovu povjerenja, ulaganje u medijsku pismenost i medije od javnog interesa, odbranu uređivačke nezavisnosti, i povrh svega, stvaranje prostora u kojima građani nijesu samo konzumenti medija, već i saradnici u stvaranju demokratske kulture. Održati tu liniju znači učiniti je širom, inkluzivnijom i otpornijom.

Brankica Petković je istraživačica pri Mirovnom institutu, članu SEENPM-a. Ona je osmislila i koordinirala niz medijskih istraživačkih projekata SEENPM-a u protekle dvije decenije. Članak je uređena verzija priloga koji je autorka iznijela na Our Media konferenciji, održanoj u Sarajevu 2. i 3. oktobra.

Regionalni projekat Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam sprovode, uz finansijsku podršku Evropske unije, partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Savjet za štampu Kosova, Makedonski institut za medije, Medijski institut Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet.
Ovaj članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta za medije Crne Gore i ne odražava nužno stavove Evropske unije.