Mediji i demokratija na Zapadnom Balkanu i Turskoj: Otkriveni alarmantni trendovi

Novinarstvo i mediji na Zapadnom Balkanu i u Turskoj nalaze se u stanju konstante krize, zaključci su studije o stanju medija i demokratije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.

Piše: Sanja Kljajić

Studija ističe značajne izazove s kojima se suočavaju sloboda medija, održivost medija i povjerenje javnosti u novinarstvo.

“Zaista su nam potrebne radikalne promjene, radikalne inicijative i mjere kako bismo spriječili da mediji izgube svoj ugled i značaj u našim demokratijama”, izjavila je Anida Sokol, jedna od istraživačica iz Bosne i Hercegovine.

Studija je sprovedena u okviru projekta ‘Naši mediji’, koji realizuje Mreža za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) sa partnerima, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Na osnovu gotovo 200 indikatora, studija procjenjuje ključne aspekte poput slobode medija, povjerenja publike, navika konzumacije medijskih sadržaja i radnih uslova u novinarstvu. Kako bi se podstakla transparentnost, podaci su dostupni na interaktivnoj online platformi, omogućavajući korisnicima da istraže trendove specifične za pojedine zemlje i uporede nalaze u cijelom regionu.

Ključni nalazi ukazuju na zabrinjavajuće trendove

Jedan od ključnih nalaza studije jeste nesiguran radni položaj novinara, obilježen niskim platama i neizvjesnošću zaposlenja, što ih čini ranjivim na političke i ekonomske pritiske.

„U većini zemalja regiona napadi i kršenja prava novinara su u porastu, što je duboko zabrinjavajuće“, naglasila je Anida Sokol.

Situacija je posebno teška u Turskoj, gdje se novinari suočavaju s pritvorima, istragama i nadzorom. Studija takođe ukazuje na sve češću pojavu strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), koje najčešće pokreću politički lideri ili osobe povezane s političkim partijama.

„Međutim, ovi slučajevi se rijetko prate ili zvanično dokumentuju, jer ih nacionalni zakoni ne prepoznaju.“

Još jedan zabrinjavajući trend je značajan pad broja studenata novinarstva u regionu. U Sjevernoj Makedoniji, na primjer, broj studenata novinarstva 2023. godine bio je svega 11% u odnosu na prije deset godina.

Finansijska nestabilnost ostaje ključni problem. Istraživači navode da su se suočili s poteškoćama u prikupljanju podataka o finansiranju medija zbog nedostatka transparentnosti. Mnogi mediji oslanjaju se na javna sredstva dodeljena kroz subvencije i grantove, ali bez jasnih garancija o uređivačkoj nezavisnosti.

„Ne postoje adekvatne procjene javnog finansiranja, nema transparentnosti ni jasno definisane svrhe. Propustile su se prilike da se javna sredstva iskoriste kao alat za demokratizaciju medija“, ističe Sokol.

Studija takođe bilježi nagli porast broja online medija u posljednjoj deceniji, što je istovremeno praćeno padom povjerenja javnosti. Povjerenje u medije značajno varira širom regiona – od samo 15% u Bosni i Hercegovini do 53% u Albaniji. Ovaj pad odražava rastuću svijest o političkom uticaju na uređivačke politike, kao i širu skepsu prema institucijama i samoj demokratiji.

Utišavanje novinara: Rastuća prijetnja u Turskoj i Srbiji

Osim statistike, Banu Tuna iz Sindikata novinara Turske podijelila je zabrinjavajuće uvide u sve težu situaciju za novinare u svojoj zemlji. Na panel diskusiji nakon predstavljanja rezultata studije, istakla je da su najčešći alati za utišavanje medija zakoni o borbi protiv terorizma i dezinformacija. Takođe je naglasila porast suspenzija naloga na društvenim mrežama.

„Od danas, 22 novinara se nalazi u zatvoru. Zakon o dezinformacijama, koji je usvojen u oktobru 2022, korišćen je protiv oko 70 novinara u samo dvije godine. Sada je predložen novi zakon o sajber bezbjednosti koji sadrži odredbe koje ugrožavaju pravo novinara na informisanje i zaštitu izvora“, rekla je Tuna.

Tunu su u zabrinutosti zbog represije nad medijima podržale i kolege iz Srbije. Tamara Filipović Stefanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) ukazala je na ozbiljne prijetnje s kojima se suočavaju novinari u regionu. Prema podacima njihove regionalne baze, samo u 2024. godini zabilježen je 131 slučaj napada na novinare.

„Takođe, zajedno sa Amnesty Internationalom, dokumentovali smo nadzor nad određenim novinarima. Na njihove telefone su instalirani zlonamjerni virusi, a sigurnosne agencije su pratile ekrane njihovih uređaja. Ovo predstavlja ozbiljnu eskalaciju nesigurnosti s kojom se suočavaju novinari u Srbiji“, objasnila je Filipović Stefanović.

Borba za radna prava i sindikalno udruživanje

U atmosferi straha za sopstvenu bezbjednost, mnogi novinari izbjegavaju učlanjenje u sindikate i borbu za bolje radne uslove, složili su se panelisti. „Izgubila sam posao zato što sam bila članica sindikata,“ priznala je Banu Tuna, ilustrujući surovu realnost s kojom se suočavaju oni koji se zalažu za radna prava.

Sličnu situaciju opisao je i Dražen Đurašković iz Sindikata medija Crne Gore. „Novinari se obično bore za prava svih osim za svoja sopstvena,“ primijetio je. Naglasio je da je solidarnost među novinarima ključna.

„Čvrsto vjerujemo da ćemo, ako izgradimo solidarnost, biti jači u zahtjevima za bolje radne uslove. Moramo se više angažovati u radu s mladima koji ulaze u novinarstvo, kao i sa srednjoškolcima, i predstaviti im osnovne vrijednosti profesije. To nije brzo rješenje, ali vjerujemo da je neophodno,“ istakao je Đurašković.

Finansijski problemi i zavisnost od države

Panelisti su se takođe složili sa nalazima istraživanja da je ekonomski pritisak jedan od glavnih alata koji se koriste protiv nezavisnih medija. Filipović je ukazala na to da je Srbija potrošila gotovo 17 miliona eura na podršku medijima.

„Ali, stvar je u tome što ovaj novac ide pro-vladinim medijima čije uređivačke politike su usklađene s politikama vlade,“ objasnila je. „Kada bi sufinansiranje projekata od strane države bilo pravedno i sprovedeno od strane profesionalnih komisija, smanjenje finansiranja od strane stranih donatora ne bi toliko uticalo na lokalne i srpske medije.“

Srđan Ivanović, novinar u Slobodnom Pečatu, jednom od četiri preostala printana medija u Sjevernoj Makedoniji, rekao je da i oni zavise od državnog finansiranja.

„Preživljavamo samo zato što nam je vlada voljna pružiti podršku. Imamo vladin program pomoći za pokrivanje troškova štampe i distribucije,“ rekao je. „Ali jedan problem je što ne postoji fiksni datum plaćanja, pa država može platiti 31. decembra, a mnogi mediji bi mogli zatvoriti prije nego što dobiju novac. Dakle, visoko smo zavisni od vlade,“ dodao je Ivanović.

Njihov cilj sada je potpuna digitalizacija, jer to vide kao izlaz iz krize.

„Na primjer, prošlog mjeseca imali smo 40,2 miliona angažmana samo na Instagramu, što nam govori da Makedonci ne žele da plaćaju novine, ali žele besplatne medije,“ zaključio je Ivanović.

Promjena uloge novinarstva i perspektiva mladih

Sledeća generacija novinara jasno je svjesna izazova u profesiji, rekla je Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Mnogi studenti, kako je navela, napuštaju novinarstvo u korist odnosa s javnošću.

„Ne osjećaju da vrijedi ulagati intelektualno ili, kao što je to slučaj u mnogim zemljama regiona, rizikovati svoj život i egzistenciju. Takođe, kažu da novinarstvo više ne vodi ka društvenim promjenama,“ objasnila je Turčilo.

Međutim, postoje znakovi nade. Neki smatraju da bi povećanje učešća žena u novinarstvu moglo dovesti do pozitivnih promjena. Una Čilić, urednica digitalnog emitovanja na Radiju Slobodna Evropa, podijelila je kako se pristup izvještavanju o pitanjima kao što je nasilje nad ženama promijenio uslijed toga što žene postaju većina u novinarskoj radnoj snazi.

„Više ne izvještavamo o femicidu kao o zločinu; izvještavamo o tome kao o društvenom pitanju. Razgovaramo o tome šta treba da se uradi, o institucionalnim odgovorima i izvještavamo sa sve manjim senzacionalizmom,“ kaže Čilić.

Obnavljanje povjerenja i relevantnosti

Ovaj primjer, smatra Turčilo, pokazuje da budućnost novinarstva leži u obnavljanju povjerenja javnosti i potvrđivanju uloge medija kao društvenog vodiča.

„Moramo pokazati studentima i budućim novinarima da novinarstvo i dalje ima značaj,“ izjavila je. „Uloga novinara nije samo pružiti informacije, već pomoći publici da razumije i orijentiše se u društvu.“

Kako kaže Turčilo, edukatori moraju opremiti buduće novinare potrebnim vještinama kako bi postali angažovani intelektualci, a ne samo tvorci sadržaja. To, vjeruje ona, biće ključno za osiguranje budućnosti u kojoj novinarstvo ostaje vitalna snaga u društvu.

Članak je dio regionalnog projekta „Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promovisanje dijaloga“, koji podržava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori.

Članak je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave u Crnoj Gori. Sadržaj je isključivo odgovornost Instituta za medije Crne Gore i ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.