Vidljivije i jače protiv onlajn nasilja nad ženama
Onlajn nasilje prolazi nekažnjeno i nadležni imaju selektivan ili pasivan odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija i civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posljedice na živote ne samo pojedinaca/žrtava već i društva u cjelini, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je organizovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene među najizloženijima onlajn nasilju, kroz okoštale rodne stereotipe. Često nevidljivi, ukorijenjeni, društveno srasli, izvor su rodno zasnovanog nasilja i podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena.
Preko 70 građana, civlnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije i zaštite od onlajn nasilja, na vebinaru “Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu”.
Ukazano je da građani ne prepoznaju onlajn nasilje, ali i da nijesu dovoljno senzibilisani sudije i tužioci koji ili odbacuju prijave građana ili selektivno postupaju favorizujući slučajeve u kojima su potencijalne mete nasilja državni funkcioneri.
Iskustvo onlajn nasilja podijelila je novinarka Dušanka Pejović koja je nedavno poslije intervjua sa jednim političarem bila izložena prijetnjama smrću i uvredama, što je predmet tužilačke istrage. Na meti nijesu samo novinarke, civilne aktivistkinje, javne ličnosti, već i djevojčice kroz poseban oblik takozvane “osvetničke pornografije”, na šta je ukazala Jovana Hajduković iz Sigurne ženke kuće (SŽK). Dodatni problem je što svega 20% osoba prepoznaje onlajn nasilje.
“Žene su meta na Interentu, bez obzira da li dolaze iz vlasti ili opozicije i čime se bave”, ukazala je istraživačica u Institutu za medije Milica Bogdanović. Ona je navela da istraživanja koje je Institut nedavno sproveo pokazuju da je štetna praksa etiketiranja žena posebno prisutna u komentarima čitalaca na onlajn portalima i na društvenim mrežama.
Na pasivnost i nečinjenje državnih organa, te ne prepoznavanje nasilja i njegovu društvenu štetnost ukazali su pravna ekspertkinja iz Share Fondacije Nevena Krivokapić, ali i cilvilni aktivisti iz Crne Gore.
“Ovakvim razgovorima pomažemo drugim ženama da prepoznaju nasilje i da ga ne trpe. Digitalno okruženje nam donosi prednosti u vidu digitalnih tragova i zapisa kojim nadležnima možemo dokumentovati i prijaviti nasilje…Mehanizmi postoje i treba kontinuirano raditi na zaštiti”, poručila je ona.
Civilna aktivistkinja Maša Elezović ocijenila je da se ne može govoriti o drastičnom porastu nasilja, već da je ono vidjljivje sa novim tehnologijama. Ona je uvjerena da je nužno mijenjati navike, jer mnogi problemi polaze od neznanja, a ne od namjere. Maša Elezović se založila za jačanje medijskog obrazovanja i kontinuiranu edukaciju kroz razvijanje kritičkog mišljenja, ali i kroz jačanje konstruktivne kritike koja bi bila usmjerena na nečije stavove, a ne na ličnost.
Učesnici su posebno ukazali na potrebu dodatnog senzibilisanja tužilaca i sudija na prepoznavanje oblika onlajn nasilja dok je Dina Knežević iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda navela primjer Hrvatske koja je zakonom zabranila prikazivanje mizoginih i štetnih sadržaja usmjerenih prema ženema, a u cilju suzbijanja i borbe protiv rodnih sterotipa.
Za društvenu prevenciju i osudu kroz institucionalne mehanizme, te postizanje svijesti o štetnim komunikacijskim praksama i njihovim posljedicama kroz edukaciju, založila se poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Vesna Pavićević.
Dugogodišnji novinar i novinarski instruktor Dragoljub Vuković kazao je da je neophodna jača samoregulacija medija u suzbijanju onlajn nasilja i udružena akcija senzibilisanih na tu pojavu.
Vebinar je dio projekta “Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.