EMFA šansa za snažniju zaštitu profesionalnih medija u Crnoj Gori
Institut za medije Crne Gore organizovao je u Podgorici tematski skup „EMFA, šansa za zaštitu profesionalnih medija“, posvećen obavezama i mogućnostima koje Crnu Goru očekuju u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija – EMFA.
Skup je okupio novinare , medijske stručnjake, institucija, civilnog sektora i eksperte iz regiona i Evropske unije, sa ciljem da se otvori stručni dijalog o tome kako evropski okvir može pomoći jačanju slobode medija, zaštiti novinarskih izvora i boljem pozicioniranju profesionalnih medija u digitalnom okruženju.
Skupu su prisustvovali ministarka kulture i medija Tamara Vujović, rukovodeći tim Agencije za audio vizulne medijske usluge (AVM), direktorica Sunčica Bakić i pomoćnice Jadranka Vojvodić I Elvira Ceković, univerzitetska profesorica i ekspertkinja za medijsko pravo Aneta Spajić, medijski eksperti Snežana Bajčeta, Iva Nenadić, Lenart Kučić…
Razgovor je bio zatvorenog tipa, kako bi se omogućila otvorena i fokusirana razmjena mišljenja o osjetljivim pitanjima koja prate transponovanje EMFA u crnogorski pravni sistem. Učesnici su razgovarali o zaštiti izvora u digitalnom okruženju, odnosu medija i velikih onlajn platformi, kao i o iskustvima Hrvatske i Slovenije u primjeni i transponovanju evropskih medijskih pravila.
Crna Gora već usklađena sa velikim dijelom EMFA, ali ključni izazovi ostaju
Na skupu je istaknuto da je Crna Gora kroz postojeći medijski zakonodavni okvir već postigla visok nivo usklađenosti sa EMFA, procijenjen na oko 80 odsto. Ipak, preostali dio obaveza odnosi se na izuzetno važna i kompleksna pitanja: digitalno okruženje, odnos sa velikim onlajn platformama, pristup podacima, zaštitu od sistemskih rizika, kao i usklađivanje sa Aktom o digitalnim uslugama – DSA i pravilima o zaštiti podataka.
Ocijenjeno da bi ponovno otvaranje tek usvojenih medijskih zakona iz 2024. godine ,u ovoj fazi, moglo biti pravno i politički rizično. Umjesto toga, prioritet bi trebalo dati punoj implementaciji postojećeg zakonodavstva, jačanju institucija i pažljivoj pripremi dodatnih izmjena koje bi se razmatrale zajedno sa usklađivanjem sa DSA i GDPR standardima, bliže trenutku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Posebno je naglašeno da transponovanje EMFA ne smije biti samo formalno prepisivanje evropskih normi, već proces koji mora voditi računa o specifičnostima medijskog prostora Crne Gore, ranjivostima i problemima medijskog sektora, institucionalnim kapacitetima, političkom kontekstu i realnim rizicima za slobodu medija.
Zaštita novinarskih izvora u digitalnom okruženju – centralna tema skupa
Jedna od ključnih tema razgovora bila je zaštita novinarskih izvora, naročito u kontekstu člana 4 EMFA, koji se odnosi na zaštitu izvora, povjerljivih komunikacija i ograničenja digitalnog nadzora nad novinarima i pružaocima medijskih usluga.
Ocijenjeno je da su novinarski izvori suština profesionalnog i istraživačkog novinarstva, te da bez njihove zaštite nema slobodnog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa. Iako crnogorski Zakon o medijima sadrži važnu normu o zaštiti izvora, ukazano je da postoje praznine u praksi i povezanim zakonima, naročito kada je riječ o pretresu redakcija i novinara, oduzimanju uređaja, presretanju komunikacija, prisluškivanju i pristupu zadržanim podacima.
Stručnjakinja za digitalna prava Bojana Kostić predstavila je analizu zaštite novinarskih izvora u digitalnom okruženju, pripremljenu za potrebe Instituta za medije. U analizi je ukazano da se zaštita izvora ne može posmatrati samo kroz Zakon o medijima, već i kroz Zakonik o krivičnom postupku, propise o policiji, bezbjednosnim službama i elektronskim komunikacijama.
Posebna pažnja posvećena je pitanju špijunskog, odnosno nametljivog softvera. Tokom rasprave je ocijenjeno da Crna Gora u ovoj fazi ne bi trebalo da otvara prostor za ozakonjenje korišćenja takvog softvera prema novinarima, jer ne postoje dovoljne pravne i institucionalne garancije koje bi spriječile zloupotrebe i obezbijedile punu zaštitu izvora.
Zaključeno je da EMFA može biti prilika da se postojeći standard zaštite izvora podigne na viši nivo, ali samo ukoliko se proces vodi pažljivo, kroz javni i stručni dijalog, uz jasno definisane zaštitne mehanizme, kontrolnu ulogu suda i usklađivanje povezanih propisa.
Profesionalni mediji i velike onlajn platforme
Druga važna tema bila je odnos profesionalnih medija i velikih onlajn platformi, posebno u kontekstu DSA i EMFA. O ovom pitanju govorila je Iva Nenadić, docentkinja Robert Šuman centra za napredne studije i naučna koordinatorka Centra za medijski pluralizam i slobodu medija Evropskog univerzitetskog instituta.
U raspravi je ukazano da se položaj medija danas ne može razumjeti bez digitalnog okruženja u kojem velike tehnološke kompanije imaju snažan uticaj na distribuciju sadržaja, vidljivost profesionalnog novinarstva, političko oglašavanje i informisanje građana. Zato je važno da se paralelno sa EMFA razvijaju kapaciteti za primjenu DSA, posebno u dijelu koji se odnosi na sistemske rizike, dezinformacije i integritet demokratskih procesa.
Posebno je istaknuto da profesionalni mediji moraju biti transparentni i odgovorni kako bi mogli da traže adekvatniju zaštitu i bolji tretman u digitalnom prostoru. EMFA, u tom smislu, otvara prostor za jačanje integriteta medijskog sistema, transparentnosti vlasništva i finansiranja, kao i nezavisnosti regulatornih tijela.
Iskustva Hrvatske i Slovenije kao važna lekcija za Crnu Goru
Na skupu je razgovarano i o iskustvima Hrvatske i Slovenije u transponovanju EMFA. Ukazano je da se države EU suočavaju sa različitim izazovima u primjeni ovog akta, od reforme javnih medijskih servisa i jačanja nezavisnosti regulatora, do pitanja transparentnosti vlasništva, državnog oglašavanja, medijskog pluralizma i odnosa prema digitalnim platformama.
Iskustva iz regiona pokazala su da implementacija EMFA zahtijeva mnogo više od tehničkog usklađivanja propisa. Ona podrazumijeva političku volju, institucionalnu spremnost i sposobnost da se evropski standardi prevedu u održiva domaća rješenja.
Za Crnu Goru je posebno važno da izbjegne brzopleta rješenja i da koristi iskustva drugih zemalja kako bi ojačala postojeće garancije medijskih sloboda, a ne otvorila prostor za njihovo slabljenje.
Izbori 2027. i potreba za ad hoc mehanizmom zaštite informacionog prostora
Učesnici su razgovarali i o rizicima koji se mogu javiti u susret izborima 2027. godine, koji se percipiraju kao posljednji nacionalni izbori prije mogućeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ukazano je na povećanu izloženost stranom uplitanju, manipulaciji informacijama, koordinisanim onlajn kampanjama i hibridnim operacijama uticaja.
Kako postojeći tempo transponovanja DSA ne bi omogućio da Crna Gora u kratkom roku samostalno uspostavi efikasnu regulatornu kontrolu nad velikim platformama, razmatrana je mogućnost razvoja ad hoc mehanizma saradnje sa Evropskom komisijom, relevantnim tijelima EU i velikim onlajn platformama.
Takav mehanizam bio bi usmjeren na zaštitu integriteta izbora, praćenje političkog oglašavanja, odgovor na dezinformacije i koordinisano neautentično ponašanje tokom izbornog perioda. Istovremeno, on ne bi zamijenio buduće strukture za primjenu DSA, već bi služio kao privremeni okvir za koordinaciju, razmjenu informacija i brzu reakciju.
EMFA kao prilika, ne samo kao obaveza
Zaključeno je da EMFA za Crnu Goru ne predstavlja samo obavezu iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, već i važnu priliku da se unaprijedi zaštita profesionalnih medija, ojača nezavisnost institucija i bolje odgovori na probleme i ranjivosti malog crnogorskog, medijskog tržišta.
Proces usklađivanja mora biti pažljiv, inkluzivan i zasnovan na stvarnim potrebama medijskog sektora. Posebno je važno da zaštita novinarskih izvora, odnos prema digitalnom nadzoru i položaj profesionalnih medija na platformama budu uređeni na način koji neće oslabiti već postojeće garancije, već ih dodatno učvrstiti.
Institut za medije Crne Gore nastaviće da doprinosi ovom procesu kroz analize, stručne razgovore i javno zagovaranje rješenja koja štite slobodu izražavanja, medijski pluralizam i pravo građana na pouzdano informisanje.
Skup je održan u okviru projekta „Naši mediji: akcija civilnog društva za jačanje medijske pismenosti i aktivizma, suzbijanje polarizacije i promovisanje dijaloga“ koji se provodi uz finansijsku podršku Evropske unije, a realizuju ga partnerske organizacije: SEENPM, Albanski medijski institute, Mediacentar Sarajevo, Savjet za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Institut za medije Crne Gore, Makedonski medijski institut, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut iz Ljubljane i Bianet iz Turske.