Strože kazne za govor mržnje

Učesnici današnje debate „ Za mržnju nemamo kad – kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija” ukazali su danas na ogromnu društvenu štetu koju uzrokuje poplava govora mržnje u javnom prostoru i založili se za strože kažnjavanje ovog nezakonitog vida komunikacije.

Na debati koju je u susret Dana novinara Crne Gore organizovao Institut za medije Crne Gore , učesnici/ce debete su pozvali na proaktivnije djelovanje svih u lancu odgovornosti, kako bi se spriječile teže društvene posljedice.

Posebno je ukazano na odgovornost političara koji „zapaljivom“ retorikom, kako je ocijenjeno, doprinose porastu uvredljivog i govora mržnje u javnom prostoru. Učesnici, pravni stručnjaci, predstavnici regulatora, kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, novinari, saglasili su se da su tradicionalni i etablirani mediji u Crnoj Gori „otporniji“ na govor mržnje, u odnosu na onlajn portale i onlajn medije.

Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić ocijenila je da i pored „adekvatnog“ regulatornog okvira, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovora na potrebu suzbijanja govora mržnje, da on nije uvezan, te da i pored upozorenja Savjeta Evrope nema sistematičnog praćenja šta na tom polju rade Ministarstvo pravde, policija i sudovi.

„Krivična djela izazivanja govora mržnje se najčešće ne procesuiraju, a veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima“, kazala je ona. Navela je da je od 275 prijava tokom 2019. i 2020. godine, 1/3 odbačena, da su svega dvije bile osuđujuće sa kaznom od četiri mjeseca i uslovnom, dok su ostale bile novčane, sa najvisočijom kaznom od 600 eura.

„To bi u narednom periodu trebalo biti promijenjeno i kaznenu politiku kreirati u pravcu osvješćivanja i istinske svrhe kaznene politike u Crnoj Gori“, poručila je ona.

Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić založila se da se mjere na suzbijanju govora mržnje moraju „više usmjeriti na odgovornost onih koji su ga izrekli, a ne isljučivo na ograničenje kanala komunikacije kojima se ona širi“ i konstatovala „poražavajući porast govora mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu“.

„To nije borba jedne institucije, već čitavog društva i ako želimo efikasnost moramo se bolje uvezati i ići na srž problema-na protagoniste govora mržnje koji su često zaštićeni poslaničkim i drugim imunitetima i ostaju izvan ove priče“, navela je Bakić.

Na odgovornost političara u širenju zapaljivog govora ukazala je i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobradžić, institucije koja se u posljednje vrijeme suočava sa rastom broja žalbi na govor mržnje. Ona je apelovala na jačanje kulture dijaloga, podizanje svijesti, a posebno na edukaciju mladih.

Stručnjak za medijsko pravo Peter Noorlander, iz organizacije Global Rights Hub ukazao je da praksa zemalja u EU pokazuje na sve više pritužbi da zemlje članice pojedinačno ne čine dovoljno na suzbijanju govora mržnje, te da se u ovom trenutku i na nivou EU i na nivou pojedinačnih zemalja kreiraju politike koje predviđaju strožiji pristup ovoj problematici. Norlender je skrenuo pažnju i na potrebu kontinuirane edukacije građana kroz medijsku pismenost.

Glavni urednik RTV Cetinja, Mladen Zadrima založio se za jaču samoregulaciju i suzbijanje govora mržnje posebno u onlajn komentarima i na profilima društvenih mreža medija. Naveo je primjere iz prakse RTV Cetinja uklanjanja i moderiranja spornih kometara tokom nedavnih lokalnih izbora na Cetinju.