Mediji oteti od javnosti
Institut za medije Crne Gore organizovao je inicijalnu debatu o medijskom integritetu u okviru regionalnog projekta Opservatorija medija u Jugositočnoj Evropi, finasisranog od strane Evropske komisije, a čiji je cilj da podstakne slobodu medija i medijski pluralizam i ohrabri medijske reforme u državama regiona.
Koliki je značaj medijskih reformi, istakao je Šef Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, poručivši sa otvaranja skupa da je sloboda izražavanja srž procesa pristupanja EU.
“Bez integrieta novinarstvo nije pouzdano. Kada nema integriteta javljaju se sumnje u tačnost informacija. S druge strane, integritet novinaru daje neophodni kredibilitet da istražuje priče od javnog interesa”, kazao je Drobnič.
Debata je, međutim, pokazala da su mediji u regionu generalno otrgnuti od javnog interesa. Koordinatorka regionalnog projekta Brankica Petković navodi kako su projektna istraživanja ukazala na probleme nepostojanja medijskog tržišta, zavisnosti medija od državne pomoći, ili političkih partija, profesionalne i ekonomske degradacija novinarske profesije, ali i izostanka pobune kod samih novinara, što otvara pitanje da li su mediji žrtva ili dio, odnosno, poluga, korumpiranih sistema“.
Predstavnici crnogorskih medija prepoznali su postojanje istih problema i u sopstvenom radu.
Urednik Radija Antena M Darko Šuković ocijenio je da većina medija u Crnoj Gori ne radi u javnom, već u interesu partija, bilo opozicionih ili onih na vlasti.
Prema riječima glavnog urednika TV “Vijesti” Vladana Mićunović ovakva situacija posljedica je „neodgovornih politika koje medije grubo guraju u nedozvoljene odnose sa centrima moći“. Urednica portala Analitika Gordana Borović smatra da je danas novinar shvaćen kao trošak i da je kvalitet medija, uprkos “jednoumlju”, nekada bio bolji. Milena Perović Korać tome dodaje da se korupcija dešava u menadžemntu medija koji služe kao posrednici između privatnih interesa i novinara koji su u takvim uslovima rada ostavljeni bez glasa. Urednik ND “Vijesti” Neđeljko Rudović saglasan je da u crnogorskim medijima dominira poslušničko novinarstvo, od kojeg država ne može imati koristi.
Kao ključne probleme Mićunović je naveo “tihu cenzuru”, koju stvara selektivan odnos države prema pojedinim medijima kada je riječ o oglašavanju, ali i slabu kontrolu programskih sadržaja od strane regulatora. Iz Agencije za elektronske medije, kao nezavisnog regulatorg tržišta, kazali su kako su svjesni da medijsko tržište u Crnoj Gori ne postoji, da je došlo do koncentracije oglašivača, ali i da su uvijek spremni da sa emiterima razgovaraju u unapređenju pravila u ovoj oblasti.
Kao jedan od ključnih zaključaka debate je i da pod hitno treba preduzeti mjere na uvođenju kontrole trošenja državnih fondova namijenjenih medijskom oglašavanju kako bi se spriječio potencijalni uticaj na finansijsko poslovanje određenih medija. Prvi konkretan potez, kako je dogovoreno, biće ulaganje zahtjeva za pristup informacijama Poreskoj upravi o evidenciji prihoda medija od oglašavanja koju su ovi dužni da dostavljaju shodno Zakonu o zabrani nelegalnog poslovanja koji je usvojen 2013. godine.