Piše: Svetlana Slavujević

„Stala sam u zaštitu djevojčice, a samim tim sam i sebe uplela u vrzino kolo i postala žrtva tog online nasilja, kaže influenserka Milena Pajović.

Djevojčicu iz Budve su putem društvene mreže TikTok vršnjaci maltretirali dva i po mjeseca. Najprije je pod njenim imenom napravljen lažni nalog na kojem je objavljivan vulgaran i neprimjeren sadržaj, da bi nakon toga sačinili lažnu objavu o njenom nestanku. Proganjanje djevojčice nastavlja se stalnim izbacivanjem informacija i snimaka o njenom kretanju, dok porodica dobija prijetnje da će „ona stvarno nestati i da joj niko ne može pomoći“. Traumu su preživjeli djevojčica, njena porodica i oni koju su pokušali da joj pomognu.

Milena Pajović je stala u zaštitu te djevojčice.

„Prijavili smo slučaj policiji, ali su procedure otkrivanja identiteta onoga ko stoji iza profila dosta komplikovane. Bukvalno pola godine nijesmo mogli da dođemo do počinioca tog krivičnog djela. Mogu da kažem, prilično neprijatna situacija… Osjetite se nezaštićeno, nesigurno, ugrožena vam je bezbjednost jer vi ne znate ko stoji iza profila“, priča Pajović, koja zbog prirode svoga posla odlično zna što znači internet nasilje.

Ali kada se ovako nešto dešava djeci, koja su ranjiva i koja nijesu psihički spremna na napade, onda posljedice, smatra Pajović, mogu biti ozbiljne.

Ovaj slučaj je trenutno na sudu i samo je jedan od primjera opasnosti koje prijete sa najpopularnije svjetske mreže.

Bez obzira što mnogi ljudi misle da je TikTok platforma za kreativno izražavanje, iskazivanje talenata i zabavljanje, najveću pažnju korisnika ove mreže dobijaju upravo neprikladni sadržaji. Jedna od problematičnih formi jesu i tzv. “izazovi” koji su često bizarni i opasni. Oni donose lajkove i virtuelnu popularnost, ali mogu završiti kobno. Sve češće se dešava da se određeni smrtni slučajevi maloljetnika u svijetu povezuju sa ovom društvenom mrežom.

Psihološkinja Milica Pušonjić TikTok smatra problematičnim sa više aspekata.

Osnovni problem je, kako navodi, „velika količina sadržaja koja nije primjerena djeci i mladima“.

„Često se promovišu rizična ponašanja, a nerijetko korisnici koji odgovaraju na izazove završe sa povredama, dok su u nekoliko ekstremnih slučajeva ovakvi poduhvati završavali smrću. Osim problematičnog sadržaja kojem su djeca i mladi izloženi, korisnici ove mreže su često izloženi i predatorima na internetu zbog neadekvatnih osnovnih podešavanja u samoj aplikaciji, što njihove lične podatke čini lako dostupnim“, kaže ona.

Ali, kako navodi „ono što se dešava u online svijetu samo je refleksija dešavanja u društvu uopšte“.

„Sve vrste neprijatnih iskustava, nasilje, maltretiranje, zlostavljanje, iskorišćavanje koje djeca mogu doživjeti u školi, kod kuće ili u bilo kojem realnom okruženju, mogu se desiti i na internetu. Počinitelji mogu distribuirati video materijal koji se odnosi na seksualno uznemiravanje, viktimizirati djecu putem video prenosa uživo na društvenim mrežama, odnosno sadržajem koji plasiraju ili ih na različite načine ucjenjivati“, kaže Pušonjić.

Popularne izazove koji su preplavili internet vidi kao potrebu mladih za dokazivanjem i isticanjem.

„Želja za prihvatanjem, isticanjem i slavom navešće adolescente i djecu da pokušaju gotovo sve. Često, što je nešto opasnije, to su spremniji da probaju. To dokazuje i podatak da neobični, zastrašujući i jezivi video-snimci privlače najviše publike. Izgradnja boljeg virtuelnog svijeta podrazumijeva svjesnost o ovoj pojavi i obezbjeđivanje podrške onima koji se mogu naći u riziku, a adolescenti su svakako posebno osjetljiva grupa“, kaže Pušonjić.

Iako je minimalna starosna granica za otvaranje profila na TikTok-u 13 godina, to nije prepreka za hiljade mlađe djece na Balkanu da pristupe aplikaciji. Nedavno istraživanje BIRN-a pokazalo je da je više od dvije trećine roditelja reklo da su njihova djeca, kršeći uslove korišćenja, otvorila nalog prije 13. godine. Mnoga od te djece TikTok posjećuju svakodnevno od svoje šeste ili sedme godine.

Teško je utvrditi koliko djece i mladih u Crnoj Gori koristi ovu aplikaciju.

„Djeca mlađa od 13 godina nijesu psihički zrela i sposobna da prevaziđu sve izazove i zloupotrebe koje vrebaju sa društvenih mreža, zbog čega je dodatna odgovornost na roditeljima“, kaže Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji, koja potvrdjuje da im se često javljaju za pomoć.

Roditelji se, između ostalog, žale na nedostatak pažnje i koncentracije kod svojih mališana, a tome, smatra ona, u značajnoj mjeri doprinosi navika gledanja različitih videa koji su jako kratki i sa mnogo sadržaja.

„Takođe, poslije toliko različitog sadržaja i brzine, djeci stvaran svijet izgleda dosadno, pa jedva čekaju da se vrate ekranima“, objašnjava Žunjić ukazujući na sve češći strah roditelja da su im djeca u opasnosti od zavisnosti od interneta.

Prema njenim riječima, do zavisnosti TikTok dovodi brže od drugih mreža, jer jedan video smjenjuje drugi, teme koje su slične, različiti izazovi koji mame da djeca listaju i gledaju do u nedogled, sve to čini da djeca izgube svijest o realnom vremenu.

Bobana Radović iz kompanije Digitalizuj. me kaže da se sve više govori o zavisnosti od društvenih mreža, razvoju devijantnog ponašanja zbog neprikladnog sadržaja, formiranju iskrivljene slike o svijetu i drugim poremećajima ponašanja koji su u bliskoj vezi ili proizilaze iz neadekvatne upotrebe društvenih mreža.

Ona to objašnjava činjenicom da su mladi koji koriste TikTok, „laka meta u slučaju smanjene roditeljske kontrole i činjenice da njihove ličnosti još nisu formirane.

„Na TikTok-u se sve odvija brzo, pa je i neopažena mogućnost zloupotrebe značajno veća“, smatra Radović.

Da je, uz medijsku pismenost, uloga roditelja, u smislu postavljanja granica i nadzora nad sadržajem koji djeca gledaju, izuzetno važna, saglasni su naši sagovornici.

„Prije svega, potrebno je da osvijestimo činjenicu da su danas mediji i društvene mreže nezaobilazan kanal komunikacije medju djecom i mladima. Stoga je skoro nemoguće ukinuti djeci društvene mreže jer su postala dio društvenog života u kojem oni odrastaju. Zato je medijska pismenost kod djece i mladih jako važna ali i za roditelje. Važno je da kao roditelji istražimo društvene mreže koje naša djeca koriste,da se mi upoznamo sa svim što one nude i onda to iskomuniciramo sa djecom. Bitno je da se svi upoznamo sa zaštitama, posebno privatnosti, koje već postoje na društvenim mrežama, kako bi mogli da što bolje zaštitimo profile“, kaže Lepa Žunjić.

Da aktivno učenje o digitalizaciji, mora postati dio sistema, smatra Bobana Radović.

„Činjenica je da se i obrazovni sistem mora prilagoditi novim okolnostima, potrebno je da roditelji prate interesovanja svoje djece, a država da kreira kontrolne mehanizme kojima će društvo zaštititi od mogućih zloupotreba. Adekvatna pravna regulativa i kaznena politika je takođe neophodna u cilju unapređenja zaštite svih korisnika društvenih mreža“, ističe ona.

Povjerenje i otvorena komunikacija, najvažniji su iz ugla psihologa. „Mislim da je ključ u edukaciji, pružanju tačnih i provjerenih informacija koje potiču iz provjerenih izvora, kao i stvaranju atmosfere povjerenja i podrške kako bi imali slobodu da sa odraslima razgovaraju o svemu što se dešava u njihovim realnim i „online“ životima“, smatra Milica Pušonjić.

Na taj način, dodaje ona, otvaraju se mogućnosti i za prevenciju, ali i za rane intervencije ukoliko dođe do nekog neprijatnog iskustva na društvenim mrežama i generalno u online svijetu.

Stručnjaci ukazuju da je umjesto potpune zabrane korišćenja društvenih mreža, važnije naučiti mlade kako da koriste aplikaciju i osnažiti ih da pod pritiskom društva, odgovarajući na izazove, ne rizikuju svoj život zarad virtuelne popularnosti.

Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora