Samoregulacija

London, 15. marta 2019.

Kompleksnost moderiranja komentara čitaoca –iskustva Gardiana, BBC-ija, Al Džazire

Crna Gora prati svjetske trendove, bar kada je upotreba i rasprostranjenost onlajn medija u pitanju. Prema poslednjem istraživanju IPSOS-a za 2018. godinu, ukupan broj gradjana koji gledaju televiziju u Crnoj Gori iznosi preko 552 hiljade, dok se njih 490 hiljada informiše na internetu. No nije sve što se na netu nadje informacija. Profesionalni i odgovorni mediji u Crnoj Gori nastoje da urede onlajn prostor svojih medijskih kuća, pa i prostor koji su čitaocima otvorili za komentarisanje odredjenih tema i tekstova. Problem nastaje kada se novinari, baš kao i čitaoci portala, ne pridržavaju etičkih standarda i pravila komentarisanja na internetu.

U okviru projekta “Respekt – za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”, dvojica crnogorskih urednika posjetili su London kako bi sa nekim od najuglednijih svetskih medijskih kuća razmijenili iskustva. Srdan Kosović, glavni urednik TV Vijesti, i Jaša Jovićević, izvršni direktor agencije MINA, razgovarali su u Londonu od 11. do 14. marta 2019. sa urednicima Guardian-a, BBC-ija, Al Jazeera, Mreže za etičko novinarstvo i regulatornog tijela IMPRESS.

Tokom razgovora sa jednom od urednika Guardian-a, Karolajn Benok, Jovićević i Kosović su saznali na koji način ovaj britanski dnevni list i najčitaniji onlajn, informativni portal, njeguje vezu sa svojim čitaocima. Benok je navela primjer priče koju je njena kuća napravila o djacima i školama u kojima je, usled smanjenja budžeta , došlo do ukidanja toplog obroka. Nekada su se novinari Guardian-a oslanjali na svoje lokalne dopisnike i na rad na terenu i u ovom slučaju to bi bila posjeta školama. No u današnje vrieme je dovoljno da pozovu svoje čitaoce da im dostave komentare, obično u prostoru ispod onjlajn članka. Kompleksnost moderiranja komentara čitaoca i etičke dileme koje se javljaju tom prilikom jedna su od najvažnijih pitanja kojima se bave ne samo urednici Guardiana, već i novinari i urednici iz Crne Gore poput Jaše i Srdana.

“Ja verujem da je većina ljudi na ovom svijetu pristojna, samo nas društvene mreže primoravaju da mislimo drugačije,” kaže Karolajn Benok iznoseći zaključke do kojih je došla kao jedna od urednica u uglednom britanskom listu:

  1. Moderatori onlajn komentara treba da imaju status urednika zbog težine, kompleksnosti i prije svega, odgovornosti koju nose. Takodje, treba da budu deo uredničkog tima;
  2. Onlajn komentare treba dopustiti ispod odredjene teme, ali ne i ispod svakog članka na tu temu;
  3. Osjetljive teme, pitanja i članke koji mogu da dovedu do širenja rasne, vjerske i nacionalne mržnje ili bilo kakvog oblika diskriminacije, obavezno treba moderirati unaprijed, odnosno objaviti samo one komenare čitalaca koje je pogledao i odobrio moderator.

“Zadatak Al Jazeera je da izveštava o onome o čemu drugi ne izvešavaju”, kaže Ben Rayner, News Editor u Al Jazeera na engleskom jeziku. U razgovoru sa urednicima iz Crne Gore, Rayner i njegov zamjenik koji je porijeklom sa Balkana, laris Zubanović, razgovarali su i o fact-checking odeljenju koje je Al Jazeera osnovala kako bi provjeravala i verifikovala gomilu informacija koje su putem digitalnih medija, društvenih mreža i na druge načine, stizale iz Sirije i ticale se tamošnjeg konflikta. Kako verifukujemo onlajn informacije i dokle doseže urednička kontrola nad informacijama koje stižu ne samo od novinsrkih kontakata i izvora već i od čitalaca, publike, a koje bi mogli biti od javnog značaja? Kosović i Jovićević objasnili su situaciji u Crnoj Gori i saglasili se da crnogorski mediji mogu u mnogo čemu da prate primer Al Jazeera.

Sličan zaključak postigli su i u razgovoru na BBC-iju gdje su se susreli sa Alex Kroeger koja je pomogla da se uspostavi i otvori digitalno odeljenje BBC-ija na srpskom jeziku prošle godine, kao i sa Edru Dogan, koja je zadužena za digitalnu stategiju cijele Svjetske Službe BBC-ija.

Na kraju radne posjete Londonu, urednici Vijesti i MINA agencije, razgovarali su sa tročlanim timom jednog od regulatornih tijela u Velikoj Britaniji, Lexie Kirkconnel Kawana, Clara Aguia i Ed Procterom. IMPRESS je tijelo koje reguliše manje, lokalne i regionalne medije u Britaniji koji se samim pristupom u ovo tijelo, obavezuju na IMPRESS-ov Etički kodeks. IMPRESS predstavnici istakli su u razgovoru sa Kosovićem i Jovićevićem da smatraju da je upravo njihov koncept dobar put ka samoregulaciji onlajn medija. Ono što je ostalo nepoznanica i što je otvorilo teme za buduće susrete izmedju crnogorskih i britanskih medija i medijskih organizacija jeste pitanje implementacije etičkih normi i standarda u crnogorskom kontekstu. Jedna od publikacija koja u tome može da pomogne jeste i Priručnik izradjen u okviru projekta “Respekt – za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”.

Priručnik je baziran na iskustavu Mreže za etičko novinarstvo u radu sa onlajn medijima širom svijeta i zasnovan je na načelima: tačnosti, nezavisnosti, nepristrasnosti, čovječnosti i odgovornosti novinara i medija.

Priručnik možete pogledati ovdje: http://www.mminstitute.org/respekt/samoregulacija/

************************

Podgorica, 10. januara 2019.

Priručnik – Etičke smjernice za onlajn novinarstvo

U skladu sa serijom sastanka koje su predstavnici Mreža za etičko novinarstvo iz Londona (EJN) I Instituta za medije imali s predstavnicima onlajn medijia u Crnoj Goru i našim dogovorom da sačinimo priručnik za onlajn novinarstvo za koji vjerujemo da može biti od pomoći u radu sa svakodnevnim izazovma i u unaprjedjenju sadržaja i upravljanja onlajn medijma, priredili smo priručnik – Etičke smjrenice za onlajn novinarstvo u Crnoj Gori. Priručnik možete pogledati i preuzeti ovdje >>>

Priručnik je rezultat interesa iskazanog tokom sastanaka sa nekadašnjim izvršnim urednikom Gardiana, sada direktorom Mreže za etičko novinarstvo, Kristoferom Eliotom i baziran je na iskustvu Mreže u radu sa onlajn medijima širom svijeta. Priručnik je sačinio Ejdan Vajt, nekadašnji urednik Gardiana, Fajnenšl tajmsa, aktuelni počasni predsjednik Mreže.

Nije riječ o nečemu što može mijenjati Kodeks novinara/ki Crne Gore, ali može poslužiti kao priručnik u radu i upravljanju onlajn medija.

Priručnik je dio projekta “Respekt – za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”, a kojim želimo da podstaknemo na unapređenje etičkih načela u sadržaju i upravljanju i onlajn medijima u Crnoj Gori. Prjekat zajednički radimo sa Mirovnim Institom iz Ljubljanje i Mrežom za etičko novinarstvo iz Londona.

************************

U susret najavljenoj mogućnosti uvođenja zaštitnika/ce prava slušalaca i gledalaca u javni servis RTVCG, prenosimo presjek desetogodišnje primjene tog instituta na RTV Slovenija koji je priredila Brankica Petković iz Mirovnog Instituta iz Ljubljane, inicijatorka uvođenja ombudsmana u slovenački javni servis. Preveli smo i priredili i Pravilnk o djelovanju zaštitnika prava slušalaca i gledaca Radiotelevizije Slovenija, kojim se bliže definiše uloga ovog instituta. Presjek slovenačkog iskustva i  Pravilnik možete pogledati ovdje >>>

************************

Podgorica, 10. decembra 2018.

Ombudsman/ka-most između javnosti u javnog servisa

Ombudsmanka Radija Televizije Slovenija Ilinka Todorovski predstavila je tokom decembra u Podgorici model funkcionisanja zastitnika prava slušalaca i gledalaca na slovenačkom javnom servisu. Ona se susrela sa uredništvom javnog servisa RTVCG, rukovodstvom Direktorata za medije, Agencije za elektronske medije, predstavnicima civilnog sektora, koje je bliže upoznala sa slovenačkim, desetogodišnjim iskustvom, a u susret mogućem uvođenju tog instiuta u crnogorski javni servis.

Tribinom „Ombudsman/ka – most između javnosi i javnog servisa“, Todorovski se obratila javnosti zainteresovanoj za uvođenje ovog instituta u RTVCG.

“Nema na javnom servisu tabu tema, zabranjenih gostiju. Nijesmo mi bunker, već moramo otvoriti vrata za sve teme, goste…Ali, jako je važno kako se nešto artikuliše u programu”, ukazuje Todorovski koja kroz upečatljiv primjer koji je izazvao brojna reagovanja u , po nekim temama, podijeljenoj slovenačkoj javnosti, ukazala slojevitu ulogu ombudsmana-svojevrsnog medijatora izmedju javnosti i javnog servisa.

Todorovski je treća ombudsmanka slovenačkog javnog servisa od 2008. kada je imenovan prvi zaštitnik prava slušalaca i gledalaca u toj medijskoj kući, sa mandatom od pet godina. Todorovski je 30 godina bila novinarka, a najveći dio novinarske karijere provela je u RTV Slovenija, sistemu koji dobro poznaje. Samo u drugoj godini mandata dobila je 1500 prigovora, pitanja, mišljenja, komentara javnosti, što ukazuje da je taj institut u Sloveniji prihvaćen, ukazala je na tribini Brankica Petković iz Mirovnog instituta iz Ljubljane, jedna od inicijatorki uvođenja ovog instituta u Sloveniji.
Petković posebno navodi na koji način se može podzakonskim aktima, ali i odnosom ljudi u javnom servisu ojačati ovaj vid samoregulacije. Od toga da je to jedno od najplaćenijih radnih mjesta u javnom servisu, do drugih mehanizama:

Predstavljanje slovenačkog iskustva ombudsmana dio je našeg projekta ”Respekt – za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”. Za promociju ovog vida samoregulacije smo se odlučili uvjereni da je javni servis stub medijskih sistema i kao takav može svojim mehanizmima za iskazivanje odgovornosti prema javnosti, dugoročno poboljšati ukupnu situaciju i povjerenje građana u etičko novinarstvo u Crnoj Gori. Institut za medije ovaj projekat provodi sa partnerima Mirovnim institutom iz Ljubljane i Mrežom za etičko novinarstvo iz Londona.

************************

Podgorica, 09. decembra 2018.

Model funkcionisanja zaštitnika prava slušalaca i gledalaca na slovenačkom javnom servisu

Kakva je uloga ombudsmana/ke na javnom servisu? Kojim se principima rukovodi? Praksu i pravila funkcionisanja ovog vida samoregulacije kroz desetogodišnje slovenačko iskustvo možete pogledati ovdje >>>