Etičke dileme u izvještavanju o izbornim kampanjama koje sadrže elemente govora mržnje

Jul 02

Etičke dileme u izvještavanju o izbornim kampanjama koje sadrže elemente govora mržnje

Izborne kampanje postavljaju brojne etičke dileme pred novinare i medije. Istraživanjem sprovedenim u periodu kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, mart/april 2018. godine, praćenjem rada 12 medija, nastojali smo da rasvijetlimo etičke dileme s kojima se suočavaju  mediji u izvještavanju o izbornim kampanjama. Osvrnuli smo se na elemente govora mržnje u nastupima političkih aktera. Analizu slučaja temeljimo na intervjuima šest sagovornika koji imaju novinarsko i uredničko iskustvo ili su ombudsmani u medijima. Naši sagovornici su: Agron Bajrami, glavni od ogovorni urednik Koha Ditore, Kris Eliot, direktor Mreže za etičko novinarstvo i bivši urednik i ombudsman Gardijana,  Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Vladan Mićunović, doskorašnji direktor TV CG, Sanja Mikleušević-Pavić, novinarka Hrvatske televizije, nekadašnja urednica informativnog programa Hrvatske televizije,Ilinka Todorovski, zaštitnica prava gledalaca i slušalaca RTV Slovenija.

Glavne preporuke koje proizlaze iz istraživanja odnose se na  važnost tačnog i autentičnog informisanja, jer javnost ima pravo da zna.

  1. Zato izjavu u izbornoj kampanji koja sadrži govor mržnje treba prenijeti, te odmah i neizostavno ukazati na kontekst i činjenice koje su važne za taj problem.
  2. „Tišina“ se može razumjeti kao odobravanje govora mržnje. Potrebno je objasniti i istražiti izrečeno — činjenice i kontekst, a neophodna je i reakcija odnosno komentar i stav uredništva.
  3. Uredništvo mora biti druga linija odbrane ako novinar koji izvještava ili voditelj zakaže.
  4. Naglašena je i važnost dobre pripreme na novinarski zadatak jer to novinara i voditelja čini sposobnim da predvide ishode i pripreme etički pristup.
  5. Sadržaju treba pristupati obazrivo i ukoliko je potrebno, koristiti ekspertsku procjenu kao sredstvo otklanjanja dileme oko sadržaja koji mogu biti govor mržnje.
  6. Istovoremeno je potrebno obratiti pažnju na političke aktere koji elemente govora mržnje koriste s namjeromda izazovu reakciju i iskoriste medije za dalje širenje informacije u svrhu „samoreklame“.

Istraživanje je realizovano u okviru projekta „Respekt – Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije.  Projekat se realizuje kroz partnerstvo s Mirovnim institutom iz Ljubljane i Mrežom za etičko novinarstvo sa sjedištem u Londonu i finasiran je od strane Delegacije EU u Crnoj Gori.  Autor istraživanja je Pavle Pavlović, istraživač Instituta za medije.  Metodološke smjernice i mentorsku podršku tokom ovog istraživanja pružila je Brankica Petković iz Mirovnog instituta.

Istraživanje možete pogledati OVDJE.