Mobilna aplikacija - Vodič za dezinformacije

Podgorica, 4. mart 2021. - Britanska organizacija Albany Associates, u saradnji sa regionalnom mrežom partnera za razvoj medija, i uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, razvila je mobilnu aplikaciju ,,Vodič za dezinformacije''.  Regionalnu mrežu predvodio je Mediacentar Sarajevo, a mreža uključuje i Institut za medije Crne Gore, Albanski Institut za medije, KosovaLive, Makedonski Institut za medije i Novosadsku školu novinarstva u Srbiji.

Aplikacija ,,Disinformation Toolkit'' biće dostupna od sredine marta na Google i Apple onlajn prodavnicama i na sajtu Instituta za medije Crne Gore. 

Aplikacija pruža set onlajn alata i uputstva za identifikovanje dezinfomacija na Zapadnom Balkanom, a korisnicima nudi listu dodatnih resursa za detaljnije praćenje objavljivanja novih alata i edukativnih materijala iz oblasti verifikacije sadržaja te niz pojmova koji su značajni za razumijevanje medijske pismenosti. 

Aplikacije je, osim za novinare koji se u svakodnevnom radu susreću sa sumnjivim medijskim sadržajem, korisna i za studente novinarstva, te mlade ljude koji su zainteresovani za provjeravanje činjenica. 

Obrazovanje za XXI vijek

U okviru konsultacija sa javnošću u pripremi godišnjeg Programa rada koje je pokrenula Vlada, IMCG je dostavio prijedlog da se usvoji Strategija medijske i informacione pismenosti Crne Gore sa pratećim Akcionim planom za 2021. godinu. Prijedlog se uklapa u četvrti prioritet iz koncepta Programa „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“.

Podgorica, 25. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore (IMCG) se aktivno samostalno i u Nacionalnoj koaliciji za medijsku pismenost već četiri godine zalaže za uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve srednje i osnovne škole u Crnoj Gori, a ne samo gimnazije, u kojima je izborni predmet od 2009. godine. Ta okolnost je mlade koji pohađaju gimnazije stavila u privilegovan položaj, iako je u XXI vijeku neophodnost za svu djecu i mlade da prepoznaju opasnosti koje dolaze sa digitalnih platformi i da ovladaju vještinama kritičkog promišljanja, što nudi koncept medijsko-informacione pismenosti. 

Problemi modernog doba koji ostavljaju ozbiljne posljedice na ukupno stanje u društvu su kampanje laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja, kojim obiluju medijske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska društva. Sami smo svjedoci polarizacije u društvu kojima doprinose pad profesionalnih standarda i društvene mreže. opširnije >>>

Vidljivije i jače protiv onlajn nasilja nad ženama

Februar, 23 - Onlajn nasilje prolazi nekažnjeno i nadležni imaju selektivan ili pasivna odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija I civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posledice na živote ne samo onih koji su preživjeli nasilje, već I na društvo u cjelinu, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je orgamozovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene posebno izložene onlajn nasilju. Posebno su opasni ukorijenjeni, okoštali stereotipi koji su izvor rodno zasnivanog nasilja, podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena i obeshrabrujuće djeluju na njihov javni angažman.
Preko 70 građana, civlnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije I zaštite od onlajn nasilja  na vebinaru "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu". opširnije >>>

Život za publiku ili za sebe

piše: Vuk Perović, filmski kritičar

Filmovi su medijske poruke, čija analiza i dekonstrukcija bi mogli biti dio časova medijsko-informacione pismenosti. Nedavno smo takav predlog dali osvrtom na film „Društvena dilema“, a sada to činimo pogledom na sjajni „Trumanov šou“. Satira usmjerena na dekonstrukciju fenomena rijaliti programa i komercijalizacije ljudskog postojanja.

Februar 22, 2021 - Truman Burbank čovjek je čiji život gleda cijeli svijet. Ili bar njegov veliki dio. Trumanov život je, što bi rekli “na izvolte”, svakom ko upali televizijski aparat.
“Trumanov šou” jedan je od onih filmova koji su položili test vremena i koji su i danas izuzetno aktuelni. Ali ono što autorima filma nije ni palo na pamet, iako su se dotakli brojnih važnih tema ljudske egzistencije, je da bi ono što se Trumanu dešava i na šta je naveden prevarom, negdje kasnije, tek koju deceniju, neko na to rado pristao sam od sebe. Da na društvenoj mreži omogući da njihov život, koji je naravno kao televizijska reklama, bude dostupan 24 sata. opširnije >>>

Poziv za vebinar "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu"

Podgorica - Institut za medije Crne Gore vas poziva da se pridružite vebinaru ,,Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu'', koji se organizuje 23. februara, u 12h.

Povod za razgovor je zabrinjavajući rast uvredljivog govora na internetu, a posebno na društvenim mrežama i u komentarima onlajn medija. Takav govor je često dio kampanja protiv pojedinaca, kritičara/ki određenih društvenih pojava, a sve učestalija meta neprimjerenih napada i kampanja su žene.

Posebno zabrinjava što su uvrede na račun fizičkog izgleda, bračnog statusa i privatnog života žena koje se bave javnim poslom uočene u etabliranim onlajn medijima u Crnoj Gori koji imaju značajnu publiku i uticaj na javno mnjenje.

Stoga će o rodno zasnovanom nasilju na internetu i o rješenjima za suzbijanje uvredljivog govora i govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama govoriti:

- Dušanka Pejović, novinarka
- Maša Elezović, civilna aktivistkinja
- Nevena Krivokapić, pravnica
- Milica Bogdanović, istraživačica IMCG

Razgovor će moderirati Vesna Rajković Nenadić, u ime Instituta za medije.

Najljubaznija vas molimo da učešće potvrdite do 20. februara na e-mail:[email protected], a nakog toga ćemo vam poslati link za vebinar.

Vebinar je dio projekta "Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih
poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.

MLADI I JUTJUB: Rat sa jutjuberima je unaprijed izgubljen

Piše: Vesna Rajković Nenadić

Roditelji ne treba djeci da zabranuju da gledaju jutjubere već da sa njima otvoreno razgovaraju o sadržaju, ali više iz pozicije radoznalosti, pozicije nekoga ko zaista želi da razumije, ko se pomalo čudi i preispituje. Jedan od načina je I da javni servisi osnivaju jutjub kanale za djecu preko kojih bi mogli ostvariti uticaj na mlađe.

Baka Prase, Braca Gajić, Dex Rock, Srbijan, Đole, Darko – kao iz topa odgovara osmogodišnjak na pitanje koje jutjubere gleda.
Sate provodi ispred kompjutera ili telefona i njegovi roditelji su zbog toga očajni. Na pitanje zašto ih gleda, odgovara da su jako zanimljivi. “Testiraju neke puške, petarde koje mogu da unište ruku, glavu”, pokušava nemušto da objasni što mu je to toliko zanimljivo da sate provodi gledajući razne klipove koje jutjuberi svakodnevno izbacuju. opširnije >>>

Sa nastavnicima o medijskoj pismenosti

Zaposleni u obrazovnom sistemu imaju važnu ulogu u promociji medijske pismenosti i jačanju pozicije ovog predmeta u svim školama u Crnoj Gori.

Podgorica, 10. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Jačanje medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori'' kako bi nastavnike iz crnogorskih osnovnih i srednjih škola podstakli da promovišu medijsku pismenost i motivišu učenike da biraju ovaj predmet.

Institut za medije, kroz Nacionalnu koaliciju za medijsku pismenost, zagovara da se medijska pismenost izučava već u osnovnoj školi kroz novinarsku sekciju ili dodatnu nastavu, te da bude obavezan izborni predmet u svim srednjim školama u Crnoj Gori.

Razgovor sa zaposlenima u obrazovnom sistemu vodili su nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić koji imaju višegodišnje iskustvo u predavanju medijske pismenosti. Dio nastavnika, zbog mjera prevencije koronavirusa, događaj je pratio putem platforme Zoom.  opširnije >>>

Mini anketa o navikama i percepciji srednjoškolaca o medijima i njihovom uticaju

Medijska pismenost i mladi

autori: Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić, profesor/ica maternjeg jezika i književnosti

Februar, 9 2021. - Da li smo, zaista, učinili sve da svijet koji ostavljamo mladim ljudima bude bezbjedno i zdravo mjesto koje svima pruža jednake šanse? Čime možemo doprinijeti da budućnost bude po mjeri čovjeka?
Odgovornost donosilaca odluka o tome kakve ćemo sadržaje ponuditi djeci u toku njihovog školovanja važno je pitanje današnjice u crnogorskom obrazovanju.

Nacionalna koalicija za jačanje Medijske pismenosti u Crnoj Gori, između ostalih članova, okuplja i nastavnike Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti. U želji da skrenu pažnju na značaj medijskog opismenjavanja učenika, podsticanja i razvijanja njihovih kompetencija kritičkog mišljenja i slobodnog rasuđivanja, nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić sproveli su istraživanje u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“  i  Srednjoj mješovitoj školi „Golubovci“. Istraživanjem je obuhvaćeno 78 učenica i učenika, riječ je o mladim ljudima, sedamnaestogodišnjacima, koji pored obaveznih predmeta bivaju u prilici da biraju izborne predmete, te izučavaju sadržaje za koje procjenjuju da mogu biti od značaja za unapređivanje njihovih znanja, sposobnosti i vještina. opširnije >>>

ŠTELOVANJE HAOSA
Ili: na koju stranu će mediji zaokrenuti kod Albukerkija

Svakako da su društvene mreže samouređujući vrtlozi medijskog hiperprostora. Dobro novinarstvo mora prodrijeti u njihov kod, rasijati informacije na nov način, iskoristiti freške navike čitalaca, a izbjeći stare zamke struke. U tom slučaju, možda i preživi.

piše: Brano Mandić, pisac i novinar

Februar 2, 2021. - Ako si duhovna osoba sa manjkom vremena, milost YouTube prečica može te dovesti do pojedinih fakina kakav je Alan Vots, filozof zabavljač, kako je sebe nazivao, genijalan za pred san, utemeljen u svom talentu da dubine istoka privede zapadnoj raji. Ikona hipi perioda, Vots me često gurne u san, paradoksalno, video porukama u kojima poziva na buđenje, ali tako lijepim baritonom da buđenje odložim do jutra, kad zaboravim većinu toga što je ovaj komesar zena imao da kaže.

Ipak, prije nekoliko noći zaspao sam sa njegovom tezom kako je novac informacija, i ujutru se probudio čilo i sretno što sam shvatio: novac zaista jeste informacija putem koje se razmjenjuje ideja o bogatstvu. Novac nije bogatstvo već njen ekvivalent, kao što su ove riječi samo ekvivalent, nadam se pouzdan, onoga o čemu mislim. Ne bih Votsovu tezu mučio cinizmom – ako je novac informacija, jesu li onda banke mediji? Mogao bih reći da se u medijima odomaćio bankarski princip brojanja klikova, praćenja trendova, frendova, tagova i grafikona prodaje, što uveliko određuje sadržaj. To jeste tema, i to validna, ali na umu mi je nešto drugo. opširnije >>>

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama

Medijskom pismenošću do osviješćenog građanina

Podgorica, 28. januara 2021. - NVO aktivisti, mladi novinari i studenti, njih 16, ušestvovali su minule sedmice na jednodnevnoj radionici Instituta za medije posvećenoj fenomenu društvenih mreža sa osvrtom na poslednja dešavanja zabrane slobode govora u slučaju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, te na moguće posledice odbijanja tehnoloških kompanija da prezmu etičku odgovrnost za sadržaje koje distribuiraju i selektuju.
Sagledavajući izborni i postizborni period u Americi novinarka Biljana Jovićević, koja godinama prati i izvještava o spoljno-političkim dešavanjima, je dala pregled poslednjih, spornh praksi koje se odnose na ponašanje medija, društvenih mreža, ali i ukazala na sve veći rast popularnoti takozvanih aletrnativnih, progresivinih medija u SAD-u.
Cilj radionice je bio prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, te spornih i neetičnih praksi medija u kriznim situacijame, a koje nose potencijal dodatne polarizacije društva i urušavanja demokratije.

Razgovor je moderirala istraživačica i programska koordinatorka Instituta za medije Milica Bogdanović, koja je dala osvrt na poslednja istraživanja Instituta posvećena narativama koji sadrže uvredljivi govor i dezinformacije, a u porastu su u onlajn medijima u Crnoj Gori i na društvenim mrežama, te političko-ekonomskim aspektima različitih tipova medija i komunikacijskih praksi koji kreiraju i šire govor mržnje, dezinformacije i propagandu. opširnije >>>

Mikro-blog i makro-politika: kako do dijaloga?

piše: Vuk Vuković, producent i teoretičar medija

Podgorica, januara 2021. - Čini se da je današnja medijska kultura u Crnoj Gori puna odgovora i da, kao zajednica, sve znamo. Instant odgovore o ekonomskim, političkim, religijskim i identitetskim temama čitamo gotovo svakodnevno u kolumnama, reakcijama i komentarima. Istorijske činjenice izvlačimo iz rukava, a ustavno-pravne dileme tumačimo bez zadrške. Komentarišemo isključivo objektivno, nikada na osnovu ličnog vrijednosnog sistema i uvijek bez emotivnog uplitanja. Za dijalogom nema potrebe, potpuno smo zadovoljni mnoštvom monologa.

Stiče se i utisak da je današnja medijska kultura između sokratovske izreke „znam da ništa ne znam“ i dekartovskog stava „mislim, dakle postojim“ izabrala i afirmisala nepostojeću maksimu – mislim, dakle ne znam. I baš zbog toga, ovaj tekst je niz pitanja i dilema, a ključno je – kako bi danas izgledala Crna Gora bez političkog angažmana na društvenim medijima? opširnije >>>

Demokratija i cenzura na društvenim mrežama

Zabrana — za i protiv

piše: mr. Jelena Jelušić doktorandica i asistentica na Katedri za studije radija, televizije i filma Univerzitetu Nortvestern (Evanston, Ilinoj, USA)

Da li su društvene mreže imale pravo da sankcionišu Trampa? Zašto društvenim mrežama više odgovara da budu svrstane u tehnološke, nego u medijske kompanije? Da li je logično da se tehnološke kompanije, poput Fejsbuka, Tvitera, bave distribucijom vijesti i njihovom selekcijom? Zašto se pokušava ograničiti tržišni monopol društvenih mreža ? Koliko taj monopol urušava standarde demokratskog društva? Da li su društvene mreže kompetentne da adresiraju pitanja slobode govora?  To su neka od pitanja kojima se u analizi za Institit za medije bavi Jelušić.

Podgorica, januara 2021-Nakon što su desničarski ekstremisti pokušali da napadnu odredjene političare tokom pohoda na Kapitol 6. januara, veliki broj društvenih mreža ograničio je ili potpuno zabranio postove tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dok su Amazon i Gugl ukinuli hosting Parler-u, konzervativnoj verziji Tvitera. Ovi postupci su izazvali i pozitivne i negativne reakcije. Što se društvenih mreža tiče, ove reakcije izazvane su dijelom zbog toga što predstavljaju značajno odstupanje od tolerantnog pristupa koji su društvene mreže imale prema Trampu do tada, najčešće birajući da poštuju pravo na slobodu izražavanja njega i njegovih istomišljenika.

Pristalice zabrane, izmedju ostalog, ističu etičke aspekte odluke — na primjer Tviterova odluka da zaključa Trampov nalog donijeta je zbog toga što su objave tadašnjeg predsjednika uticale na vrlo vjerovatne prijetnje nasiljem. Facebook i Instagram ističu da je njihov prioritet da poštuju pravo na slobodu izražavanja, ali da ona može da postoji samo u demokratiji, koju su Trampovi postupci prijetili da ugroze, što je na kraju motivisalo odluku da se njegovi profili na Fejsbuku i Instagramu zaključaju. opširnije >>>

Okončan program obuke i stažiranja mladih novinara i studenata: “Prvi korak ka redakciji”

Podgorica, januar 2021. - Deset mladih novinara i studenata fakulteta društvenih nauka uspješno je ovih dana završilo obuku i stažiranje u vodećim crnogorskim medijima u okviru projekta koji je realizovao Institut za medije.

Posebno je značajno što je njih šestoro nastavilo neku vrstu novinarskog angažmana u medijima u kojima su obavili praksu, što ukazuje na kvalitet kandidata i projekta koji je realizovan.

Obuku Instituta za medije i dvomjesečno stažiranje u redakcijama Vijesti, Pobjede, CIN-a, Novinske agencije MINA I PCNEN-a prošli su: Jovana Petričević, Marija Brnović, Marija Pešić,  Milica Lipovac, Miljana Kljakić, Petra Marković, Teodora Đurnić, Željka Zvicer, Filip Jovanovski i Ivan Ivanović.
Njih desetoro su izabrani u jakoj konkurenciji izmedju trideset mladih novinara i studenata koji su se prijavili na konkusu  Institita za medije. opširnije >>>

Kad nema informacija, haraju dezinformacije

Piše: Nataša Novović

Iz vlade je najavljena "komunikaciona strategija" u vezi sa vakcinacijom, međutim, dok taj proces bude realizovan, građani će, po svemu sudeći, imati već formirane stavove o vakcinama, često zasnovane na dezinformacijama.
Našim sagovornicama, različitih starosnih iz obrazovnih profila, zajedničko je da im smeta svakodnevno suvoparno izvještavanje o broju zaraženih, dok detaljnijih informacija o virusu i vakcinama nema.

Podgorica, 20. Januara 2021. - Iako je zemlja teško pogođena pandemijim koronavirusa, polovinom januara 2021. i dalje se precizno ne zna kada će i koliko će vakcina Crna Gora obezbijediti za svoje građane. U danima kada su evropski i većina medija u regionu izvještavali o pristizanju vakcina i prvim vakcinacijama, kod nas su na naslovnim stranama bile crkvene, identitetske i slične teme.

Prema podacima objavljenim krajem decembra 2020. godine
42 odsto građana Crne Gore vakcinisalo bi se protiv koronavirusa kada bi vakcina bila dostupna. Istraživanje IPSOS-a je pokazalo je da je broj građana koji bi se vakcinisali protiv koronavirusa u odnosu na oktobar porastao za četiri odsto. Ipak, više ljudi je kazalo da ne bi primilo vakcinu - 43 odsto, dok 16 odsto građana nije znalo ili nije htjelo da odgovori. opširnije >>>

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)Upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama 

Institut za medije Crne Gore vas poziva da se prijavite na radionicu iz oblasti medijske i informacione pismenosti koja će se održati 28.01.2021. od 10:00 do 14:00 sati, u prostorijama hotela “Ramada” u Podgorici. Radionica je namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva kao i medijima koji žele da usvoje nova znanja i vještine u ovoj oblasti i koji su zainteresovani da unaprijede postojeće aktivnosti na polju medijske i informacione pismenosti (MIL).
Radionica ima za cilj da poveća kapacitete za razumijevanje MIL-a i njegovu važnost za razvijanje kritičkog mišljenja i prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, u najširem smislu te riječi. opširnije >>>

Novinarstvo između ukusa i neukusa

piše: Irena Rašović, novinarka

Podgorica, 18. januara 2021. - Pod pritiskom različitih interesa, novinarstvo sve češće trpi i posljedice tabloidnog pristupa i senzacionalizma.
Umjesto suštinskih tema, bavimo se bojom ili krojem nečijeg sakoa zadovoljavajući najprizemniju malograđansku znatiželju, jureći klik više na društvenim mrežama. Da modni stil javnih ličnosti igra važnu ulogu u životu i politici i da se o tome, posebno u zapadnim medijima, odavno polemiše - nije sporno, ali ni to da se takva kritika uglavnom vezuje za žene i da njihove profesionalne zasluge često stavlja u drugi plan. I mi postajemo žrtva sličnih stereotipa. Analiza načina oblačenja i fizičkog izgleda javnih ličnosti, te izvlačenje zaključaka na osnovu toga, sve je prisutnije i u našim medijima, pritom otvarajući pitanja: jesu li te informacije zaista značajne za širu javnost, je li im mjesto u informativnom novinarstvu, da li, pored povećanja čitanosti, vode do diskreditovanja pojedinaca, te gdje je granica izmedju profesionalnog izvještavanja i podilaženja ukusu javnosti. opširnije >>>

Da li odlazak Trampa sa društvenih mreža rješava stvar?

piše: Danica Ilić, Mreža za etičko novinarstvo, London
 
Podgorica, 12. januara 2021. - “Na društvenim mrežama se ponašaj kao da u svakom trenutku gostuješ uživo na televiziji“,  savjet je koji mi je profesor onlajn novinarstva i medijskih poslovnih modela, Pol Kaplan, dao godinu dana nakon nastanka  Tvitera. Ovih dana Tviter i Fejsbuk su u centru pažnje, jer su ukinuli profil odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa zbog, kako navode, rizika od daljeg podsticanja na nasilje. Podsjetimo, Tramp je pozvao svoje pristalice da sa skupa u centru Vašingtona odu do zgrade Kongresa u koju su potom, oni najradikalniji upali. U nasilju koje je uslijedilo umrlo je pet osoba.

Da je Tramp uživo u TV programu pozivao na nasilje, vrijedjao i diskriminisao Muslimane, izbjeglice, žene, novinarke i novinare, iznosio neistine i neprovjerene informacije, svaki profesionalni voditelj, producent i urednik koji se rukovodi etičkim kodeksom svoje profesije, ili bi reagovao, ili bi prekinuo njegovo gostovanje. Američki je predsjednik sve nabrojano činio godinama unazad i to na nekoliko američkih TV kanala, a ponajviše na svom Tviter nalogu. Zato je reakcija Fejsbuka, Tvitera, Snepčeta i ostalih, smatraju mnogi, opravdana, ali zakašnjela. opširnije >>>

U Crnoj Gori sve prisutniji narativi koji sadrže govor mržnje i dezinformacije

Kako se kreira i plasira netačni i uvredljivi sadržaj

Podgorica, januar 2021. -  Institut za medije Crne Gore je u saradnji sa Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM) istražio narative koje sadrže govor mržnje i dezinformacije, a koji se šire u crnogorskim medijima i na društvenim mrežama. Prethodno je urađeno istraživanje o političko-ekonomski aspektima različitih vrsta medija koji šire govor mržnje, dezinformacije i propaganda. (istraživanje pogledajte ovdje >>>).
Istraživanje je, na osnovu jedinstvene metodologije, sprovedeno u sedam zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj, a cilj je da se institucijama, organizacijama civilnog društva, medijskoj zajednici i građanima da bolji uvid vrste narativa koji se o različiti ciljnim grupama (migranti, novinari, zagovornici  i protivnici Zakona o slobodi vjeroispovijesti) kreiraju i plasiraju u domaćim medijima i na društvenim mrežama.
U narednoj fazi projekta uradićemo istraživanje o povjerenju u medije.
Tragajući za narativima koji sadrže govor mržnje, a koji su pratili ove važne teme u crnogorskim medijima i na društvenoj mreži Fejsbuk, zabilježili smo niz narativa koji sadrže elemente govora mržnje, dezinformacija i propagande.
Tipovi medija i komunikacijske prakse koje su u ranijem istraživanju prepoznati kao sporni i kroz ovu analizu su se pokazali kao kanali kojima se plasira neprihvatljivi sadržaj.
Ova analiza je pokazala da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema govora mržnje, ali je kao problematičan segment u njihovom radu prepoznata neadekvatna moderacija komentara čitalaca. U komentarima se nerijetko pojavljuje uvredljiv govor na račun različitih etničkih, vjerskih i seksualnih manjina, lične uvrede na račun političkih ili ideoloških protivnika anonimnih komentatora.
Takav sadržaj dodatno se širi na Fejsbuk stranicama koje dijele stavove i ideje desno orijentisanih partija i interesnih grupa. Takođe, na Fejsbuk stranicama etiketiraju se civilni aktivisti, novinari i druge javne ličnosti čiji su stavovi drugačiji od onog što zagovaraju ove stranice.
Adekvatna reakcija nadležnih institucija i dalje nedostaje u slučajevima širenja govora mržnje i lažnih vijesti u medijima ili na društvenim mrežama. Za rješavanje ovog problema još nije pronađeno rješenje koje bi se primjenjivalo umjesto neprihvatljivog hapšenja osumnjičenih za širenje dezinformacija i pasivnog pristupa problemu dezinformacija.

Analiza je dostupna na sljedećem linku >>>
This research is also available in English here (download) >>>

Savjeti mladom čitaocu

piše: Brano Mandić, pisac i novinar

Nekad je čiko sa televizije saopštavao jednu istinu, i ako je istina bila ajmo u rat, svi su ga kao budale poslušali.
Danas se to naravno ne bi moglo desiti, znam da ste vi mladi prepredeni, nacrtali biste mu hitlerovske brčiće i mimovali budalu. Ipak, postoji jedna druga opasnost, da dok to radite, neki stvarni rat zaista postoji, samo vi toga niste svjesni.

Decembar, 2020 - Dragi maturante, i ti godinu mlađi, koji si tek uskočio u srednju stručnu spremu voljan da je svršiš u narednoj petoljetki – pozor!

Mladi čovječe, i čovječice, dužnost mi je da vam izdam par starozavjetnih upozorenja, pojasniću kako se istorija ponavlja a đavo opet šakačke dijeli jabuke. Dok držiš taj ajfon ili neku jeftiniju inačicu rečene sprave, imaj u vidu da je oko tebe pustoš osobene vrste - apokaliptični pejzaš kojeg bi bilo dobro da što prije postaneš svjestan.
To obilje koje ti se nudi i podaje, zapravo su krhotine svijeta u kome sam nekad davno rastao ozračen monolitom televizije, tek sa  prvim naznakama kompjutera, oličenim u komodoru 64 - guglaj ako te briga, a vjerovatno i nije. Jer nema se vremena, monolitno vrijeme je prošlo, bomba je bačena, informatička bomba ponijela je sve u tirinte i haštagove. Pod njenom pečurkom više nismo isti, mladi čitaoče, lebdimo kao pripite ćurke sve više uslovljeni androidnim nastavcima koji jašu naša čula i osjećaju umjesto nas. opširnije >>>

Kako dezinformacije utiču na vakcinaciju?

autorka: Svetlana Slavujević, novinarka

Decembar, 16, 2020- Od pojave virusa korona i bolesti koju izaziva Covid-19, mediji i posebno društvene mreže preplavljene su dezinformacijama. Svjetska zdravstvena organizacija odavno upozorava na opasnost “infodemije” jer pod uticajem raznih neprovjerenih informacija ljudi ne mogu racionalno donositi odluke o svom zdravlju. Posebno, sada, kada se očekuje početak vakcinacije i kada je antivakcinalni pokret u punom zamahu.

Na Fejsbuku je aktivna čitava mreža dezinformatora sa našeg govornog područja koja na dnevnom nivou “isporuči” desetine dezinformacija o pandemiji, navodnoj štetnosti vakcina, maskama i slično. Broj pregleda je zabrinjavajuće visok. Kreće se od nekoliko hiljada pa čak i do višemilionskih cifara. Darvin Murić, glavni urednik portala Raskrinkavanje.me kaže da to pokazuje koliko se brzo šire dezinformacije i ukazuje na opasnost jer se u takvim objavama nerijetko predlažu alternativne metode liječenja bolesti. opširnije >>>

 

Prikaz filma “Društvena dilema“ (Social Dillemma) Džefa Orlovskog

Stalno na oprezu

piše: filmski kritičar, Vuk Perović

Decembar,14. 2020 - Sigurno ste više puta u životu čuli dvije kontradiktorne krilatice - onu pesimističnu “Ništa u životu nije besplatno” i onu optimističnu “Najlepše stvari u životu su besplatne”. Društvene mreže su besplatne. Ali po koju cijenu? Time se u velikoj mjeri bavi dokumentarni film reditelja Džefa Orlovskog. Orlovski je uspio da okupi razne uticajne bivše zaposlenike velikih internetskih kompanije iz Silicijumske doline, mjesta u blizini San Franciska gdje su smještene najveće svjetske softverske kompanije. Bivši radnici Facebooka, Instagrama, Twittera, Googla i drugih kompanija u nešto više od 90 minuta govore o opasnostima društvenih mreža, o ideji koja je na početku trebalo da donosi samo korisne stvari, a koja se vremenom izvitoperila i ne služi prvobitno zamišljenoj funkciji. Kako kaže jedan od aktera filma, kako smo od funkcije “like” koja je trebao da ima isključivo pozitivno konotaciju, došli do toga da, najčešće tinejdžeri, ali i oni stariji, nezadovoljni brojem “like-ova” upadaju u depresivna stanja koja nekada rezultiraju najgorim mogućim ishodom.
Sagovornici Orlovskog će vam ukaziti na etičke dileme, pozvati na precizniju ili boje reći strožiju, regulaciju društvenih mreža i ukazati na neke od brojnih opasnosti kao što je namjerno izazivanje ovisnosti. opširnije >>>

Nema Strategije za rješavanje posljedica koronakrize, mediji dodatno utiču na pogoršanje mentalnog zdravlja

autorka: Dr Julijana Cicović Maslovar, psihološkinja

Mediji daju značajan doprinos pogoršanju mentalnog zdravlja nacije, dramatizujući pandemiju, te bi slobodno mogla reći da su sjemenište za razbuktavanje mentalne patologije

Decembar, 2. 2020. - Mentalno zdravlje je značajan, integralni dio opšteg zdravlja, a potpuno van fokusa naše javnosti i javnih politika. I prije nego smo se suočili sa ovom zdravstvenom krizom, mnoge druge krize i teškoće koje su ugrožavale mentalno zdravlje našeg stanovništva, nisu imale adekvatan odgovor.

Nisu preduzete nikakve mjere da se organizuju timovi za intervencije u krizi, isto kao što ih nismo imali 90-ih kada su nam se mladi ljudi vraćali traumatizirani sa ratišta i svoj PTSP utapali u alkoholu i drogama i kada su brojne ratom traumatizirane izbjeglice dolazile u ksenofobičnu sredinu prestravljenog, osiromašenog i opustošenog domaćeg stanovništva.

U aktuelnoj situaciji, evidentno, nemamo ustanovljene timove i sistem za krizne intervencije, za sve one koji su akutno pogodjeni ovom situacijom, od oboljelih od koronavirusa, do članova njihovih porodica koji proživljavaju njihovu borbu ili se suočavaju sa gubitkom.

Svakako je fizičko zdravlje prioritetno u trenutnim okolnostima, ali moramo biti svjesni da su fizičko, mentalno i socijalno blagostanje segmenti koji su u medjusobnoj sprezi, neraskidivo, kauzalno povezani.

Koliko se može zaključiti, kod nas ne postoje ni naznake izrade neke dugoročne strategije za naredne mjesece i godine, kako se nositi sa višestrukim posljedicama ove krize, iako su mnoge već primjetne, kad je u pitanju mentalno zdravlje. Pitanje mentalnog zdravlja postavlja tek po neki novinar/ka, a generalno, ni medijski programi se ne dotiču ove teme na ozbiljan i studiozan način. opširnije >>>

Medijska slika žene u očima učenica i učenika (iskustva iz prakse)

autor: Miroslav Minić, profesor

Medijska pismenost postoji kao izborni predmet u gimnazijama Crne Gore. Ali kada taj predmet ne doživi adekvatnu afirmaciju unutar same škole, jedini način da učenice i učenici budu u prilici da izučavaju sadržaje ovog predmeta moguće je kroz međupredmetne oblasti. U tom prostoru kreativan nastavnik povezuje različite sadržaje i teži medijskom opismenjavaju svojih učenica i učenika.  Nakon izučavanja ljudskih prava, danilovgradski đaci su na času izbornog predmeta Evropske integracije analizirali današnju medijskom sliku žene.

Novembar, 2020 - Jedna od najaktuelnijih tema u Crnoj Gori, posljednjih godina, tiče se ravnopravnosti među polovima. Najčešće polazište u razmatranju ove teme jeste Zakon koji predviđa da su žene u ostvarivanju svojih prava izjednačene sa muškarcima. U tom smislu, uzimaju se u obzir opšta mjesta kakva su prava na obrazovanje u istim školama, korišćenje istih medicinskih tretmana, mogućnost učešča u raziličitim oblastima na tržištu rada...

Međutim, da li u potpunoj saglasnosti stoji slovo zakona i stvarnost koju živimo?!  Posebno ona stvarnost koja je prisutna u medijima i koja čini  najvećim dijelom naše saznanje o životu i svijetu. opširnije >>>

Kritičkim mišljenjem do boljeg korisnika informacija

Novembar, 2020 - Institut za medije Crne Gore kontinuirano radi na promociji medijske pismenosti, a naši značajni saveznici na tom putu su učenici, nastavnici I uprave srednjih škola s kojima već drugu godinu za redom radimo na razvijanju I unapređenju kritičkog mišljenja.
Nedavno smo u Institutu za medije bili domaćini  učenicima/cama drugog razreda Srednje mješovite škole u Golubovcima I trećeg razreda Srednje mješovite škole Braća Selić iz Kolašina.
Novinarka Dušanka Pejović je razgovarala sa njima o tome šta je posao novinara/ke, koje to osobine treba da ima dobar novinara/ka, kako nastaju vijesti, zašto su činjenice važne. opširnije >>>

Mimovi-satira ili moćno propagandno sredstvo?

autor: Ivan Čađenović, novinar

PODGORICA, 18.11.2020. - Društvene mreže su bile preplavljene memovima u iščekivanju rezultata nedavnih predsjedničkih izbora u SAD-u, koji su i prije glasanja od strane medija i analitičara već bili proglašeni meme izborima. U Crnoj Gori smo, čini se, već imali takve izbore 30. avgusta ove godine, kada su zapaženu ulogu u kampanji za novi saziv Skupštine Crne Gore odigrale takozvane „meme stranice“ anonimnih autora. 
Te stranice su skovale slogan „Neka padne, da osvježi malo“ – glavnu krilaticu tri tadašnje opozicione koalicije. Podržali su otvoreno koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ i nosioca liste, današnjeg mandatara za sastav Vlade, Zdravka Krivokapića. Na društvenim mrežama stvorena je atmosfera da se na izbore mora izaći i glasati neka od tri opozicione koalicije. Tome su doprinijele meme stranice, od kojih pojedine imaju preko 22.000 pratilaca.
„Meme“ ili, kod nas rasprostranjenije, „mim“ – naziv je kombinacije slike i teksta čiji je cilj prvobitno bio humor i zabava. Kada su se pojavili prije skoro dvije decenije, šaljivi tekst preko scena iz poznatih filmovia i serija, iz stripova, reklama, bili su karakteristični pretežno za humoristične platforme poput 9GAG-a. Mogućnost da vrlo brzo postanu viralane (umnožen toliko puta na društvenim mrežama da dođe do širokog auditorijuma) uz korišćenje naprednih aplikacija čini mim stranice sve privlačnijim načinom komunikacije. opširnije >>>

Američki izbori: Odmjeravanje snaga Trampa i medija

autorka: Biljana Jovićević, novinarka

Pet godina nakon što su odigrali presudnu ulogu u dovođenju na vlast Donalda Trampa (Trump) američki mediji i društvene mreže počele su ga sankcionisati za širenje laži i teorija zavjere, tek ili neposredno pred novembarske izbore.
Sve je kulminiralo u izbornoj noći i narednom danu kada je Twitter za manje od 24 sata skinuo više od 40 Trampovih tweetova u kojima je bez nuđenja dokaza tvrdio da su izbori, čiji se rezultat u tom momentu nije znao, pokradeni, da on vodi i pobjeđuje, sad već izabranog predsjednika SAD-a, Džozefa R. Bajdena juniora (Joseph Biden jr.). 
Riječima profesora javne politike na Univerzitetu Berkli (Barkley) Roberta Reiha, (Reich): „Mediji su iznenada počeli da ukidaju Trampove pres konferencije i prozivaju njegove laži u realnom vremenu. Ovo je trebalo da počnu godinama unazad“.
Profesor Reih, nekadašnji ministar rada u administraciji predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton), u međuvremenu dio izrazito progresivnog krila Demokratske stranke, često je posljednjih godina kritikovao i nije jedini, odnos medija, a posebno društvenih mreža, prema Trampu. opširnije >>>

Kako do pravde - koga tužiti kada portal nije registrovan?

autor: ekspert Savjeta Evrope za slobodu izražavanja, advokat Siniša Gazivoda.

U postojećem pravnom okviru građanin može imati realnu prepreku da zaštiti lična prava ukoliko su mu ugrožena od strane portala koji nema transparentno objavljene podatke o osnivačima i uredničkoj strukturi. Zbog toga je na državi da u postojećem pravnom okviru nađe način da obezbijedi da portali ispune svoju zakonsku obavezu i objave impresum. Ukoliko to ne uspijeva postojećim propisima, država izmjenom pravnog okvira mora naći takav mehanizam.

PODGORICA, 30. oktobra 2020. - Činjenica je da se sve više informišemo preko internetskih publikacija ili, kako ih kolokvijalno nazivamo, portala, što se podrazumijevano reflektuje i na apsekt slobode izražavanja. Kada imamo u vidu da sloboda izražavanja obuhvata saopštavanje i primanje informacija ali i posjedovanje sopstvenog mišljenja, uočavamo koliko je taj format medija uticao i na samu slobodu izražavanja i dao joj jednu novu dimenziju. Nesumnjivo je da se putem portala u odnosu na tradicionalne medije, informacije mnogo lakše i brže i šire i primaju, a samim tim mediji na jedan drugačiji način utiču i na formiranje mišljenja. Zapravo, može se zaključiti da su portali doprinijeli ekspanziji uživanja slobode izražavanja. opširnije >>>

 

POZIV ZA PRIJAVE – GRANTOVI ZA PROIZVODNJU MEDIJSKIH SADRŽAJA

Promovisanje medijske pismenosti i tačnog informisanja u Crnoj Gori

Rok za podnošenja prijava:  8. novembar 2020.
Trajanje pojedinačnih projekata: Predloženi projekti mogu trajati najviše tri mjeseca (sadržaj treba da se objavi najdalje do 28. februara 2021. godine.
Ostvareni rezultati (doseg objavljenih sadržaja i angažovanost publike na društvenim mrežama) mjeriće se do 21. marta 2021. godine, a konačni izvještaj dobitnici grantova podnosiće u aprilu 2021. godine).
Iznos pojedinačnih grantova:
Za medijske kuće: do 5.000 GBP (isplaćuje se u eurima), plus mogućnost dobijanja savjeta i pomoći od konsultanata koji su stručnjaci za proizvodnju sadržaja.
Za pojedinačne novinare/freelancere: do 2.500 GBP (isplaćuje se u eurima), plus mogućnost dobijanja savjeta i pomoći od konsultanata koji su stručnjaci za proizvodnju sadržaja (po potrebi, i u vezi s dokumentovanjem angažovanosti publike na društvenim mrežama)
Ukupni iznos koji je dostupan za grantove ovog poziva: do 10,000 GBP po zemlji.
Donator: Britansko ministasrtvo vanjskih poslova  uz podršku Britanske ambasade u Podgorici opširnije >>>

Odnos medijske pismenosti i politike

Podgorica, 14. oktobra 2020. - O fenonemnu društvenih mreža, dezinformacijama, metodama manipulisanja s javnošću, te uticaju strateškog komuniciranja na medijsku pismenost govorilo se na radionici “Odnos medijske pismenosti I politike”, održanoj u Podgorici, u organizaciji Instituta za medije.

Na radionici je učestvovalo 12 predstavnika nevladinih organizacija iz čitave Crne Gore.

Metode manipilisanja javnošću (kreativno nasuprot manipulativnom predstavljanju činjenica, propagandne tehnike, spin, prikriveni marketing) bile su u fokusu sesije koju je vodila trenerica medijske I informacione pismenosti Gordana Ljubanović.

Na negativne strane društvenih mreža, posebno s aspekta njihovog doprinosa društvenoj polarizaciji, prostora za manipulaciju zarad profita, te činjenice da sve više postaju primarni izvor informacija u razvijenim, zapadnim društvima, ukazala je strućnjakinja za digitalne medije iz Mreže za etičko novinarstvo iz Londona, Danica Ilić.

O uticaju strateškog komuniciranja na medijsku pismenost I politiku, govorila je ekspertkinja za strateške komunikacije Jelena Pavićević.

Učesnici su intezivno učestvovali u radionici organizovanoj u okviru projekta “Mediji za građane-građani za medije”, pomognutog od strane EU I Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Pitanja i odgovori na poziv za podnošenje prijedloga projekata za projekat „Snažni-Mediji bez mržnje i dezinformacija“

Podgorica, 12. oktobar 2020. - Podnosioci prijedloga projekata mogli su tražiti dodatne informacije o ovom pozivu tokom info sesije 24.septembra, kao i pisanim putem do 9. oktobra u 16:00h slanjem upita na e-mail [email protected].

Dokument sa svim postavljenim pitanjima i odgovorima možete preuzeti OVDJE.

Radionica medijske i informacione pismenosti
Odnos medijske pismenosti i politike

Institut za medije Crne Gore vas poziva da se prijavite na radionicu iz oblasti medijske i informacione pismenosti koja će se održati 14.10.2020. od 09:00 do 15:00 sati, u prostorijama hotela Voco Podgorica, na adresi Oktoih 2, Podgorica.
Radionica je namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva kao i medijima koji žele da usvoje nova znanja i vještine u ovoj oblasti i koji su zainteresovani da unaprijede postojeće aktivnosti na polju medijske i informacione pismenosti (MIL).
Radionica ima za cilj da poveća kapacitete za razumijevanje MIL-a i njegovu važnost za razvijanje krtičkog mišljenja i prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, u najširem smislu te riječi. opširnije >>>

Mediji i koronavirus: Politika zasijenila virus

autor: Tufik Softić

PODGORICA, 30. Septembra 2020. - “Vođen profesionalnom znatiželjom, poslije duže od pet mjeseci maksimalne pažnje i mjera predostrožnosti, bio je dovoljan sat neopreznosti u izbornoj noći, koji mi je ‘obezbijedio’  dva dana posle toga ‘druženje’ sa laborantima, radiolozima, ljekarima” – kaže novinar Večernjih novosti iz Berana Milutin Sekulović.
On je doživo bliski susret sa koronom i priča da ga dijagnoza nije iznenadila, bez obzira što je na početku od simptoma imao samo ''peckanje'' u grlu.
“Znao sam da me je virus ‘zagrlio’. Nažalost, ne baš nježno” – dodaje Sekulović. opširnije >>>

Zakon o medijima: Gdje su granice lične, medijske, društvene slobode?

autorka: Dijana Popović-Gavranović, dipl. socijalna radnica i porodična psihoterapeutkinja, sa radnim iskustvom u Stručnoj službi Vrhovnog državnog tužilaštva

Naredba da se otkrije izvor i kažnjavanje novinara s tim u vezi, može djelovati veoma obeshrabrujuće na slobodu medija, ugroziti pravo javnosti da bude informisana putem medija i dovesti u pitanje demokratske društvene procese. Stoga je važno da država posveti dužnu pažnju zaštiti izvora i od samih novinara, odnosno da dozvoli novinaru da odbije da svjedoči na sudu o svom profesionalnom radu (da ne otkrije identitet izvora, okolnosti koje su dovele do dobijanja informacije, sadržaj koji nije objavio, podatke vezane za sopstvene radne aktivnosti i svog poslodavca). Međunarodne smjernice i praksa Evropskog suda za ljudska prava u primjeni člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ukazuje da novinari nisu dužni da otkriju izvor samo zato što je za to zakonom predviđen osnov.

PODGORICA, 28. septembra 2020. - Dijete se rađa slobodno i spontano i takvo je sve dok ne počnemo da ga sputavamo neprimjerenim vaspitnim postupcima i pokazivanjem primjera poželjnog ponašanja koje ne daje prostora za drugačije mišljenje i ponašanje. Način na koji važni odrasli usmjeravaju dijete doprinosi ili ometa izgrađivanje djeteta kao autonomne ličnosti: da je sposobno da postavi jasnu granica između sopstvene individualnosti i drugih, za lične odnose sa drugima koji ga ispunjavanju, da ima naviku da postavlja teška pitanja i daje iskrene odgovore, da preuzima odgovornost za probleme, da je radoznalo, kreativno, sposobno za sagledavanje ljepše strane stvarnosti, za humor, da postupa prema moralnim načelima, da aktivno učestvuje u svom životu i zajednici u kojoj živi. Odlika skladnog razvoja jeste da osoba zna kako da primjereno zadovoljava sopstvene potrebe i to radi na sljedeći način: poznaje i poštuje dogovorena pravila ponašanja; želi da ne povrijedi druge; uvažava svoja i tuđa osjećanja; sposobna je da saosjeća; ima samokontrolu; primjereno koristi riječi. opširnije >>>

Održana info sesija u Podgorici

Institut za medije Crne Gore predstavio je zainteresovanoj javnosti sve informacije u vezi poziva za podnošenje prijedloga projekata u okviru regionalnog EU projekta ,,SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija’’.

Podgorica, 28. septembar, Podgorica. – Info sesija povodom objave Poziva za podnošenje prijedloga projekata u okviru regionalnog EU projekta  „SNAŽNI-Mediji bez mržnje i dezinformacija“ održana je 24. septembra u Podgorici. Info sesiji su prisustvovali predstavnici tri organizacije civilnog društva iz Podgorice i Bara, dok je sesiju putem interneta pratilo više od deset učesnika iz cijele Crne Gore.
Nakon predstavljanja tehničkih uslova i programskih prioriteta ovog poziva, učesnici su imali priliku da postave pitanja. Kao najvažnije pitanje, izdvajamo informaciju da mediji nisu formalno prihvatljivi kao podnosioci prijedloga projekata, jer je ova grant šema namijenjena isključivo neprofitnim organizacijama civilnog društva i njihovom razvoju.  Prihvatljivi bi mogli biti jedino mediji registrovani kao neprofitne nevladine organizacije, koji zadovoljavaju i sve druge uslove koje su navedene u Smjernicama za podnosioce prijedloga projekata.

Napominjemo da je ovaj poziv usmjeren isključivo na male gradove i ruralne oblasti, te da se projektne aktivnosti primarno moraju sprovoditi u tim područjima. Detaljne smjernice u vezi identifikacije ruralnih područja u Crnoj Gori, možete pronaći u aneksu 1 Smjernica za podnosioce prijedloga projekata koji je dostupan ovdje >>>

Prezentaciju koja je predstavljena tokom info sesije možete naći ovdje >>>
Podsjećamo, podnosioci prijedloga projekata mogu tražiti dodatne informacije o ovom pozivu pisanim putem do 9. oktobra u 16:00h slanjem upita na e-mail [email protected].

Rok za predaju Koncepta prijedloga projekata je 14. oktobar do 23:59h.

Poziv za stažiranje za mlade novinare

Podgorica, 25. septembra 2020. - Ako ste student/kinja novinarstva, fakulteta društvenih nauka i mladi/a novinar/ka željni praktičnog iskustva, pozivamo vas da se prijavite na petodnevni trening i plaćenu novinarsku praksu koju organizuje Institit za medije Crne Gore.

Uvodni trening traje pet dana i održaće se od 26. do 30. oktobra u Podgorici , nakon čega će polaznici imati dvomjesečnu novinarsku praksu u vodećim crnogorskim medijim, uz mentorstvo urednika.
U okviru petodnevnog treninga izabrani polaznici će imati prilike da se, kroz predavanja i praktične vježbe, upoznaju sa osnovnim novinarskim formama, načinima pretrage podataka, verifikacijom izvora, fotoprodukcijom, alatima za provjeru informacija i osnovama mobilnog novinarstva.
Trenerski tim se sastoji od iskusnih novinara, urednika i medijskih profesionalaca. Metodologija treninga je interaktivna i praktična, kako bi se učesnici što bolje pripremili za praksu u partnerskim medijima – Vijestima, CIN-u, Pobjedi, PCNEN-u i agenciji Mina. Biografije trenerskog tima možete pogledati ovdje >>>

Prisustvo svim fazama programa (trening i praksa) je obavezno. 
Za svakog polaznika programa predviđena je stipendija u iznosu od 500 eura.

Ko se može prijaviti i kako?
 Pravo učestvovanja imaju studenti i studentkinje završnih godina novinarstva i komunikologije iz Crne Gore, kao i mladi novinari i novinarke sa ne više od tri godine radnog iskustva.

Da biste se prijavili, potrebno je da pošaljete:
 • Ukoliko ste student/kinja- uvjerenje da ste student/kinja odsjeka za novinarstvo/komunikologiju ili kopija indeksa
• Popunjen aplikacioni formular, koji možete preuzeti ovdje >>>
• Motivaciono pismo

Prijave možete slati na e-mail: [email protected] do ponedeljka 12. oktobra 2020. godine.

Prijave koje stignu nakon navedenog roka, ili budu nepotpune, neće biti uzete u razmatranje.

Ukoliko imate dodatna pitanja možete ih poslati na gore navedeni e-mail ili kontaktirati nas putem brojeva telefona: 067 822 652 i 020 202 175.

Program stažiranja je organizovan zahvaljujući podršci  britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske Ambasade Podgorica, u saradnji sa Albany Associates iz Londona i Mediacentrom Sarajevo.

Trening za mlade novinare i studente novinarstva

Podgorica, 23. septembra - Predizborna kampanja za nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori I dani poslije izbora nijesu bili lišeni dezinformacija, političke propagande, manipulacija. To je bila tema dvodnevne radionice za mlade novinare/ke, studente/ice novinarstva održane 22 . i 23. septembra u Podgorici.

Kroz konkretne primjere, učesnici/ce su dekonstruisali primjere manipulativnih i propagandističkih narativa u medijima i na društvenim mrežama. 

Dio radionice je bio posvećen osnovama novinarstva, a fokus je bio i na mimovim, sve prisutnijim Fejsbuk stranicama koje služe i kao kanali propagande, govora mržnje i dezinformacija. Seminaru su prisustvivali mladi ljudi koji su već imali iskustva rada u redakcijama crnogorskih medija (Vijesti, CIN, Pobjeda, Dan, Antena M, PCNEN, Radio Krš).

Radionicu su vodile novinarke Dušanka Pejović i Vesna Rajković. Zanimljiv osvrt na mimove dao je novinar Ivan Čađenović.

Radionica je organizovana zahvaljujući podršci  britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske Ambasade Podgorica, u saradnji sa Albany Associates iz Londona i Mediacentra Sarajevo.

Info sesija u četvrtak, 24. septembra

Podgorica, 18. septembar 2020. - Informativni sastanak na kojem će biti predstavljen poziv za podnošenje prijedloga projekata biće održan u četvrtak, 24. septembra, u 12:00h, u hotelu Podgorica, Svetlane Kane Radević 1, u Podgorici. 

Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori koje se bave programima za mlade, obrazovanjem, ljudskim pravima i rodnom ravnopravnošću. 

Zbog ograničenog broja mjesta, a poštujući preporuke za prevenciju širenja koronavirusa, učešće se mora prijaviti putem e-mail adrese: [email protected], najkasnije do 23. septembra, do 12:00.

Takođe, ovaj informativni sastanak je moguće pratiti i putem ZOOM platforme, putem ovog linka: Join our Cloud HD Video Meeting

Poziv za podnošenje prijedloga projekata

Promocija medijske i informacione pismenosti u malim gradovima i ruralnim područjima na Zapadnom Balkanu

Podgorica, 14. septembar 2020. - Institut za medije Crne Gore upućuje poziv za podnošenje prijedloga projekata čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva da doprinesu očuvanju i zaštiti slobode medija i pluralizma na Zapadnom Balkanu.

Ovaj poziv je dio regionalnog projekta SNAŽNI Mediji bez mržnje i dezinformacija, koji se uz podršku Evropske unije realizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.

Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori koje se bave programima za medije, obrazovanjem, ljudskim pravima i rodnom ravnopravnošću. Prednost će imati projekti u kojima postoji partnerstvo sa drugim organizacijama civilnog društva.

Ukupan iznos koji je dostupan u okviru ovog poziva za podnošenje prijedloga projekata je 36,000 eura. opširnije >>>

U Crnoj Gori sve prisutniji uvredljivi govor u javnom prostoru

Govor mržnje, dezinformacije i propaganda u onlajn medijima i na društvenim mrežama

PODGORICA, Septembra 2020-Institut za medije Crne Gore je u saradnji sa Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM), uradio analizu političko-ekonomskih aspekta različitih tipova medija i komunikacijskih praksi koji kreiraju i šire govor mržnje, dezinformacije i propagandu.  

This research is also available in English here (download) >>>

Istraživanje se, na osnovu jedinstvene metodologije, sprovodi u sedam zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj, a cilj je da se institucijama, organizacijama civilnog društva, medijskoj zajednici i građanima da bolji uvid u tipove i modele medija i komunikacijskih praksi kroz čiji sadržaj se širi govor mržnje, dezinformacije i propaganda, te da se javnosti pruži vjerodostojna analiza koja će biti osnova za dalje aktivnosti mreže SEENPM na polju izgradnje otpornosti društva na ovakve pojave. opširnije >>>

SNAŽNI - Mediji bez mržnje i dezinformacija

PODGORICA, avgust 2020- Devet organizacija za razvoj medija sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) i iz Turske udružile su snage kroz inicijativu "SNAŽNI - Mediji bez mržnje i dezinformacija" koju finansira Evropska unija.

Nine media development organizations in the Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia, Serbia) and Turkey have joined forces under an EU funded project ‘RESILIENCE: Civil society action to reaffirm media freedom and counter disinformation and hateful propaganda in Western Balkans and Turkey’.

This article is also available in English here (download) >>>

Glavni fokus projekta, koji se sprovodi od 2020. do 2023. godine je:

- jačanje kapaciteta medijskih organizacija civilnog društva i lokalnih organizacija kroz umrežavanje i regionalnu saradnju da bi bolje shvatili vrste medija i komunikacijskih praksi koje šire dezinformacije, govor mržnje i propagandu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj;
- jačanje sposobnosti medija i organizacija civilnog društva da odgovore na širenje lažnih informacija, posebno putem Interneta;
- izgradnja otpornosti građana na dezinformacije kroz promociju zajedničkog rješenja u kojem su uključeni medijski profesionalci.

Trogodišnjim projektom koordinira Mreža za profesionalizaciju medija u jugoistočnoj Europi (SEENPM), a sprovodi se u partnerstvu sa Albanskim medijskim institutom u Tirani, fondacijom Mediacentar u Sarajevu, organizacijom Kosovo 2.0 u Prištini, Institutom za medije Crne Gore u Podgorici, Makedonskim institutom za medije u Skoplju, Novosadskom novinarskom školom u Novom Sadu, Mirovnim institutom u Ljubljani i organizacijom Bianet u Istanbulu.

Informacije o projektnim aktivnostima, rezultatima i proizvodima biće prikazane na veb stranicama i društvenih medija partnerskih organizacija, kao i na veb stranicama SEENPM www.seenpm.org i www.cimusee.org.

Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost Mreže za profesionalizaciju medija u Jugoistočnoj Evropi (SEENPM) i Instituta za medije i ne odražava nužno stavove donatora. 

Regionalni program ,,OTPORNOST: Akcija civilnog društva za reafirmisanje medijskih sloboda i borbu protiv dezinformacija, mržnje i propagande na Zapadnom Balkanu i Turskoj'', koji uz finansijsku podršku Evropske unije, sprovodi SEENPM i partnerske organizacije Albanski medijski institut, Media centar Sarajevo, organizacija Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski Institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institu i Bianet. 

Kako je najbolje uraditi intervju za vrijeme pandemije i slicnih kriza?

PODGORICA, avgusta 2020 - Gavin Ris (Gavin Rees) iz Dart Centra za novinarstvo i traumu daje par korisnish sugestija u video poruci koja slijedi na temu pripreme za osjetljive intervjue na daljinu tokom pandemije.
Bolest, žalost za nekim ili nasilje u porodici zahtijevaju drugačiji pristup nego intervjui o nekim uopštenim temama i posebno ih je teško raditi na daljinu.
U situaciji pandemije poseban izazov predstavlja donošenje odluke da li ćete se sa nekim sresti lično ili će se intervju obaviti na daljinu, ukazije Ris.

 

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

PODGORICA, 20. avgusta 2020 - Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domacih zdravstvenih organizacija, kriznih stabova, te izjava predstavnika vlasti i strucnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istrazivanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore. Neargumentovane rasprave doprinose relativizaciji objava domacih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da uticu na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.

U komentarima ispod clanaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije drzave, ali i uopsteno na drustvenim mrezama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale. opširnije >>>

Osnovana mreža za digitalna prava u Jugoistočnoj Evropi

Suočavajući se sa porastom kršenja digitalnih prava, više desetina organizacija za ljudska prava složilo se da radi zajedno na zaštiti pojedinaca i društava u Jugoistočnoj Evropi.

Nineteen organisations from Southeast Europe have joined forces in a newly-established network that aims to advance the protection of digital rights and address the growing challenges posed by the widespread use of advanced technologies in society.
This article is also available in English here >>>

PODGORICA, 14. avgusta 2020. - Devetnaest organizacija iz jugoistočne Evrope udružilo je snage u novoosnovanu mrežu koja ima za cilj da unaprijedi zaštitu digitalnih prava i riješi sve veće izazove koje donosi široka upotreba naprednih tehnologija u društvu.

Pokrenuta od strane Balkanske istraživačke mreže, BIRN i SHARE Fondacije, Mreža za digitalna prava u Jugoistočnoj Evropi prva je takve vrste fokusirana na digitalno okruženje i izazove kada su u pitanju digitalna prava u Jugoistočnoj Evropi.

Mreža okuplja 19 organizacija članica – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – koje su posvećene zaštiti i unapređenju ljudskih prava, kako na mreži, tako i van nje.

Svaka članica je posvećena unapređenju svog rada na pitanjima zloupotrebe digitalnih prava, nedostatka transparentnosti, proširene upotrebe invazivnih tehnoloških rješenja i kršenja privatnosti.
Od početka  pandemije COVID-19,  Centralna i Jugoistočna Evropa su se suočile sa dramatičnim porastom stope kršenja digitalnih prava u zemljama gdje su demokratske vrijednosti već ugrožene. opširnije >>>

Zaštita izvora informacija – srce i duša novinarstva

autorka: Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije, Univerzitet Primorska, Slovenija

Kažnjavanje novinara koji je objavio informaciju u javnom interesu i dosljedno štiti anonimnost svog izvora informacija je kao da kažnjavate policiju zato što ne može uhvatiti kriminalca.

PODGORICA, 11. avgusta 2020. - Afera Votergejt zbog koje je odstupio tadašnji američki predsjednik Nikson i afera  „Pentagon papers“, koja je uzdrmala same temelje američke adiministracije (prije svega ministarstva obrane) u jeku rata u Vijetnamu, ne bi bile moguće bez dva izvora informacija: Marka Felta i Danijela Elsberga. Mark Felt je tek tri godine prije svoje smrti ili skoro nakon četiri decenije od stvarnih događaja, priznao da je on „duboko grlo“ koji je novinarima Karlu Bernštajnu i Bobu Vudvardu odavao informacije pomoću kojih su priču o običnoj provali u prostore demokratske stranke mukotrpnim istraživanjem povezali s vrhovnom vlašću u Bijeloj kući. Slijedite trag novca, govorio je novinarima. I slijedeći trag novca došli su do predsjednika države. opširnije >>>